Arhiva

Kulturni turizam se u svim svojim varijacijama nameće kao jedan od najznačajnijih motiva turističkih kretanja, a realizuje se neposredno i posredno preko ostalih vidova, kruzing, vjerskog, nautičkog, kongresnog i izletničkog, ocijenila je prorektorica Univerziteta Crne Gore Đurđica Perović.

Perović je danas na 5. međunarodnoj naučnoj konferenciji „Trendovi u razvoju turizma i hotelijerstva" na kotorskom Fakultetu za turizam i hotelijerstvo kazala da je ovaj događaj prilika da se razmisli i "da li zaista pokazujemo turistima raskoš svog kulturnog nasljeđa, da li ga poznajemo i cijenimo dovoljno, razumijemo koliko je važna autentičnost i lokalna prepoznatljivost turističke destinacije, ali i svakako da se čuje iskustvo drugih".

„Kulturni turizam se u svim svojim varijacijama nameće kao jedan od najznačajnijih motiva turističkih kretanja. Realizuje se neposredno preko ostalih vidova, kruzing, vjerskog, nautičkog, kongresnog, izletničkog turizma... Da li je obilazak Starog grada uz pratnju vodiča dovoljan da prenesemo turistima ono što Kotor zaista može da ispriča? Složićemo se da je boravak turista sa kruzera ograničen, ali su mogućnosti interpretacije velike. Kao jedna od ideja bila bi tzv „living history", kada angažovani glumci rekonstruišu događaje i nekadašnji način života pred posjetiocima. Zamisilimo što bi sve mogli pokazati turistima i oživjeti na kotorskimm trgovima", kazala je Perović.

Dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Tatjana Stanovčić je istakla kao posebno značajno to što će pored akademskog programa, konferencija pružiti priliku za diskusiju sa predstavnicima privrede i drugim „stejholderima" crnogorskog turističkog sektora u okviru okruglog stola „Povezivanje teorije i prakse u oblasti turizma u Crnoj Gori, iskustva i perspektive".

„Na ovaj način nastojimo da približimo naučna dostignuća turističkoj industriji Crne Gore i široj javnosti, kao i da kroz sinergiju sa njima usmjerimo naše akademske napore ka temama, problemima i pitanjima od značaja za unapređenje turizma u našoj zemlji", kazala je Stanovčić. Osnovne studije Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru kroz šest semestara omogućavaju studentima uz teorijsku i praktičnu nastavu da detaljno upoznaju principe hotelsko-turističkog tržišta i osposobljavaju se za karijere u domaćoj i međunarodnoj turističkoj industriji.

Dekan Pomorskog fakulteta u Kotoru Špiro Ivošević je kazao da bez naučnoistraživačkog razvoja i uključivanja visokobrazovnih i istraživačkih institucija nema strateškog plana i razvoja.{gallery}1a1A1AFZTH18{/gallery}

„Da ne bi pravili greške potrebno je analizirati i definisati postojeće odluke i obrazovanje kadrova u sektoru nautičkog turizma. Kroz vertikalnu i horizontalnu integraciju „stejholdera" u nautičkom turizmu, treba razviti moderan koncept marketinga, kreirati prepoznatljive marine i povezati ih sa gradskim sadržajem, istraživati alternativna nautička sidrišta u smislu povećanja njihovog kapaciteta za jahte i kruzere, naći mogućnosti primjene novih servisa i ponude u smislu produženja turističke sezone", kazao je Ivošević. Kada je riječ o marinama, naznačio je važnost uspostavljanja prirodnog i planiranog kapaciteta prostora „jer previše komercijalizacije može uzrokovati da obala izgubi svoju ljepotu i privlačnost, a to nikako ne ide u prilog daljem razvoju nautičkog turizma u Crnoj Gori".

Zamjenica direktorice Turističke organizacije Crne Gore Maja Lijevšević je kazala da je 1987. godina, koja se sa 1,3 miliona turista i blizu 11 miliona noćenja, vodila kao najuspješnija u domaćem turističkom prometu, premašena i da su zabilježeni novi rekordi.

„Turizam u Crnoj Gori kreće se uzlaznom putanjom. Prošle godine zabilježeno je oko dva miliona turista i 12 miliona noćenja. To je za ovako malu Crnu Goru, sa nešto više od 600.000 stanovnika, itekako impozantan podatak. Naravno, tako dobre brojke i dobre pokazatelje nemoguće je ostvariti bez unapređenja kvaliteta turističke ponude, na čemu svi moramo da radimo. Zato su i važni ovakvi skupovi gdje se čuje razmjena iskustava i mišljenja, pogotovo zemalja iz regiona ", kazala je Lješević.

Direktorica Instituta Konfucije u Crnoj Gori Luo Chun Xia je kazala da statistički podaci govore o znatnom povećanju broja turista iz ove zemlje kod nas, koji se duplira dvije godine zaredom. U ovoj zemlji turizam je čino 22 % bruto domaćeg proizvoda prošle godine, a očekivani porast je planiran na 30%. Kako je navela, kineski turisti aktivni su tokom cijele godine i postavila pitanje koliko su Crna Gora i Balkan uopšte spremni za njih, da im obezbijede kvalitetan servis, restorane sa kineskom hranom (ljudi uvijek vole svoju hranu i pored novog iskustva koje im pruža destinacija), dovoljno šoping centara za turiste (Kinezi su sve jače kupovne moći), a takođe prevodilaca i vodiča koji znaju kineski jezik.

"Kada je venecijanski trgovac Marko Polo (1254 — 1324) putovao na Istok, gdje je proveo između 25 i 29 godina, pri povratku je donio vrijedne knjige putopisa i priča o ovom dijelu svijeta. Od tada Istok i Zapad ne mogu jedan bez drugog. "Na primjer, ove godine mojih 10-tak komšija posjetili su balkanske zemlje. Donijeli su divne poriče o različitim doživljajima, po prvi put su saznali o pravoslavnom Vaskrsu, slavi, vidjeli Budvu, Kotor, Dubrovnik, Drač... Turizam otvara prozore svijeta. Ovo je ozbiljna i visokokvalitetna konferencija, koja će i svakako mora biti uspješna. Čestitam", poručila je Luo Chun Xia.
Ključne teme konferencije "Trendovi u razvoju turizma i hotelijerstva" su: Trendovi u turizmu (menadžment, marketing u turizmu i hotelijerstvu, gastronomija, usluživanje i bezbjednost hrane, tehnologija i inovacije u turizmu, kvalitet u turizmu), Kulturni, nautički i sportski turizam.
Otvaranju konferencije prisustvovao je I prof. dr Danilo Nikolić, rektor Univerziteta Crne Gore.
Konferenciju organizuje Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru-Univerzitet Crne Gore, u saradnji sa Pomorskim fakultetom iz Kotora, Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu-Sveučilište u Rijeci (Opatija), Pomorskim fakultetom iz Splita i Fakultetom tehničkih nauka-Univerzitet „Ismail Quemali", Vlora (Albanija).