Arhiva

"Mentalno zdravlje mladih, odnosno adolescenata i omladine, svakako zaslužuje veliku pažnju cijele zdravstvene službe i čitavog našeg društva", poručila je danas, povodom, 10. oktobra Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihološkinja iz NVO "Ante Portas" Milana Žarković.

"U dosadašnjem liječenju mentalnih oboljenja kod ljudi, najčešće smo fokusirani na posljedice, a zanemarujemo značaj uzroka. Uzroke mentalnih poremećaja i uopšte narušenog mentalnog zdravlja treba tražiti u ranom razvoju. Kada govorimo o mladima, najčešće posljedice su promjene u ponašanju, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola i otežano osamostaljivanje", rekla je Žarković.

Istina je, kaže, da prvi znaci mentalnih oboljenja postaju vidljivi sa otprilike 14 godina, ali se većina slučajeva ne otkriva i ne liječi.

"U našem društvu se, nažalost, često zanemaruje značaj emocija, a činjenica je da mnoge bolesti i fizičke i mentalne su zasnovane upravo na emocijama. Roditelji su često neinformisani ili pogrešno naučeni o značaju emocija za pravilan psihofizički razvoj djeteta. Ne prepoznaju rane znake nefunkcionalnosti svoje djece i samim tim ne reaguju na vrijeme", pojašnjava Žarković.

Kao primjer ona navodi da roditelji najčešće za dijete koje je već ispoljilo neki vid poremećaja u ponašanju, na pitanje stručnog lica: "Kakav je adolescent bio kao dijete?", odgovara: "Savršeno, mirno, nije se igrao, nije imao zahtjeve, nije se družio, nismo sa njim imali nikakvih problema".

Upravo to su, navodi Žarković, prvi znaci za alarm.

Ukoliko roditelji primijete neke od simptoma kao što su: nedostatak smisla za življenjem, otuđenost, strahovanje od budućnosti, nesnalaženje u životnim ulogama, česti sukobi sa vršnjacima i članovima porpodice, nasilje među vršnjacima, sklonost ka zamjeni dana za noć, moraju se javiti stručnim licima za pomoć. U Kotoru, podsjeća Žarković radi Centar za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja u Dobroti, a roditelji i njihova djeca pomoć mogu potražiti kod pedagoga/psihologa u obrazovnim ustanovama.