Arhiva

Vrijednost trgovine divljim životinjama i biljkama, kao i njihovim derivatima, na godišnjem nivou u svijetu dostiže nekoliko milijardi dolara i obuhvata na stotine primjeraka vrsta, čulo se na radionici "Direktiva ZOO'' i "CITES" održanoj danas kotorskom lnstitutu za biologiju mora.

Radionica je dio aktivnosti projekta "Centar za zaštitu biodiverziteta mora Boka Akvarijum-MonteAqua'' (orig.eng. "Marine Biodiversity Conservation Center ''Boka Aquarium''-MonteAqua'') koje lnstitut za biologiju mora iz Kotora sprovodi u saradnji sa Centrom za ribarstvo i zaštitu biološke raznovrsnosti kopnenih voda lnstituta za biologiju i ekologiju Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.

Savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine Vladimir Pavićević ja kazao da bi se u cilju sprečavanja trgovine i izumiranja određenih vrsta kvalitetnije morala sprovoditi kontrola, zabrana i ograničenja izdavanja dozvola.
„Trenutno se u Crnoj Gori mali broj krujumčara otkrije, a sudski postupci dugo traju. Nema ni učestale prakse izricanja novčanih ili zatvorskih kazni propisanih zakonima. Otkrivanje ilegalnijh aktivnosti zavisi od informiasanosti i obuke nadležnih organa na graničnim prelazima ( carina, granična policija, veterinarska i fitosanitarna inspekcija). Prolem je i nepostojanje centara u Crnoj Gori za smještaj životinja preuzetih prilikom otkrivanja ilegalne trgovine. Javnost takođe nije dodvoljno informisana o posljedicama trgovine divljim životinjama i biljkama, kao i njihovim derivatima", kazao je Pavićević.{gallery}1a1AAAINSTITTUTOKT18{/gallery}

Za efikasnikje sprovođenje konvensicje CITAS neophodno je, navodi, adekvatno sankcionisanje prekršaja.
„Kaznene odredbe treba da djeluju odbojno na potencijalne prestupnike. Potrebne su učestale kontrole prometa, trgovine, oduzimanje primjeraka, kažnjavaje prestupnika i sprečavanje krijumčarenja, efikasnija adminstracija i korodinacija svih sektora koji učestvuju u impelemntacji konvencije. Kada je riječ o domaćim vrstama obično su to ptice, prepelice , šljuke, koje krijumčare italijanski lovci. Poskok nije zaštićena vrsta iako se gleda da se isprati procesuiranja zahtjeva i dozvola za izvoz Torlaku za potrebe seruma", kazao je Pavićević.

Lidija Vukčević iz Odsjeka za zaštitu prava i intlektulane svojine Uprave carina Crne Gore kazala je da se divlje vrste mogu uvoziti na osnoviu uvuzne CITES dozvole samo za naučne svrhe, sprovođnje biomedicinskih istraživanja, uzgoj i razmnožavanje i u svrhu očuvanja vrste, istraživanje i obrazovanje, putujuće izložbe i komercijalne svrhe.

„Carina i kontrola se obavllja na carini, a promet preko graničnih prelaza uz fitosanitarnu i carinsku kontrolu", kazala je Vukčević.

Ona je predstavila i aktivnosti koje su zabilježene na carinskim prelazima.

U Baru je 2010. oduzet preparirani primjerak orla mišara (Lat. Buteo buteo) čije je odredište bila Švajcarska. Zadržano je i 27 primjeraka palmi Cikac revoluta , zatim crveni korali. Na istom graničnom prelazu 2014. oduzeta je zaštićena vrsta kaktusa, 2016. godine 34 primjerka ugrožene vrste morskih puževa u Crnoj Gori, jarebice (alectoris graeca), šljuke, prepelice, a u 2017. na aerodromu Tivat u prtljagu u tečnosti u flašama i zmije.

U ime domaćina prisutne je pozdravila Milica Mandić koja je podsjetila da je EU usvojila Direktivu 1999/22 / EZ ( Direktiva „Zoo") o kontroli divljih životinja u zoološkim vrtovima i "CITES" konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka.

„Nakon prekomjernog prekograničnog prometa i trgovine zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama posebno rijetkim i ugroženim, došlo je do značajnog opadanja populacija određenih vrsta il čak i potpunog istrebljenja", kazala je Mandić.

Kako je naznačila, „Direktiva Zoo" ima za cilj da ojača ulogu zoološkog vrta u očuvanju bioraznovrsnosti. Direktiva poziva zemlje članice da usvoje mjere za izdavanje dozvola vodeći se propisima o trgovini divljim životinjama implementiranjem CITES-a, te osiguraju da trgovina ne ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi.
O projektu Boka akvarijum govorio je dr Radoje Laušević sa kotorskog Instituta i za narednu godine u aprilu najavio održavanje naučne konferencije „Zaštita biodiverziteta Jadrana" .

On je izrazio nadu da će ovi projekti ojačati kapacitet Crne Gore u procesu pridruživanja EU sa posebnim težištem na poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine.

Direktiva i konvencija, takođe, podrazumijevaju pregled zooloških vrtova (akvarijuma) kako bi osigurale da poštuju određene mjere očuvanja i zaštite, uključujući odgovarajući smještaj životinja.

Radionice će doprinjeti ostvarenju ciljeva projekta, unaprijeđenje zaštite i očuvanja morskih vrsta jačanjem uloge akvarijuma u očuvanju biološke raznovrsnosti, kao i poštovanjem svih propisa i zakona koje obuhvata konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune.

Projekat je omogućen donacijom Norveškog ministarstva vanjskih poslova, koje zastupa Norveška ambasada u Beogradu.