Arhiva

Privrede kao što je crnogorska tapkaju u mjestu jer ne rade na primjeni pronalazaka i inovacija, ocijenio je akademik Milan Bojović.

Bojović se nalazi na čelu grupe crnogorskih inovatora, dobitnika značajnih priznanja, u kojoj su još Željko Đurašević, Zoran Savović i Obrad Čabarkapa.

Na 10. Međunarodnom sajmu pronalazaka i 3. Svjetskom forumu za pronalazače i inovacije IEI&WIIF 2018", u Foshanu (NR Kina), održanom od 13. do 15. septembra, oni su osvojili tri zlatne, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje, kao i osam priznanja od strane Singapura, Maroka i Egipta za nekoliko patenata koje su zaštitili u Zavodu za intelektualnu svojinu Crne Gore.

"Riječ je o elektromagnetnom punjaču za postojeće elektromobile koji će se dopunjavati u vožnji. Nema potrebe da se koristi gradska mreža ili infrastruktura, jer ona je negdje izgrađena negdje nije. Predstavljen je i magnetni motror i dobijanje struje iz zemlje i patent uštede na postojećim izvorima energije. Za izum mini električne centrale ne treba infrastruktura, prenosni system, dalekovodi i sve ono što narušava priorodu", kazao je Bojović za emisiju "Svijet nauke" Radio Kotora.

Najviše interesovanja za patente crnogorskih pronalazača pokazale su azijske zemlje Kina i Koreja.

"Njima je privreda jaka. Sve jake privrede zasnivaju se na inovacijama i pronalascima. Privrede kao našae tapkaju u mjestu jer ne rade na primjeni pronalazaka i inovacijama. Zato je značajno da se kod mladih razvije interes za inovacijama. Dijete prije škole postavlja 101 pitanje. Međutim , kada krene u školu dobije telefone, lap topove, pa postoji prijetnja da na taj način uništimo prirodu inteligenciju. Da nas uništi tehnička inteligencija jer zapostavljamo prirodnu. Može doći dan da čovjek više nije potreban ničemu, a robot da radi sve, od proizvodnje, komunikacije, infrastruktuire... Danas već imate vožnju automobilima na daljinu. Ne treba nam vozač. Dakle treba voditi računa da se ne uništi prirodna inteligencija koja je osnov svega. Volio bih da vidim danas dijete u školi da zna tablicu množenja, a da ne uzme kalkulator ili računar. To je ta opasnost u osnovi . Tehničku inteligenciju moramo korsititi, ali oprezno. Ona je jako korisna na primjer u proizvodnji gdje mijenja čovjeka u teškim fzičkim radovima, ali kao što rekoh, koliko je korisna toliko je i opasna", kaže Bojović.

Ističe kako je sada vrijeme da iza 17 patenata priznatih u Zavodu za intelektualnu svojinu Crne Gore, stane nauka i dođe do eksploatacije i primjene.

"Nastupom na sjamu u Kini smo svijetu dokazali da ono što mi imamo nema niko. To mi je kao vođi tima potvrđeno jer sam stalno govorio da, ako negdje to u svijetu postoji, bilo bi i objavljeno. Ovom prilikom se zahvaljujem Ministarstvu nauke koje je sufinansirtalo odlazak u Fošan. Nadamo se da će nas podržati i kada budemo išli u Koreju. U Temišvaru smo osvojili Gran pri premijum pehar. Na elektromobilu - magistarskom radu jednog studenta, pokazali smo baterije sa našim principom i dokazali da se ne moraju dopunajvati na gradskoj mreži, već da je njegova autonomija povećanja i da traje dok traju djelovi", kazao je Bojović.

Za izum mini elektriočne centrale, dodaje, ne treba infrastruktura, ni prenosni sistem, dalekovodi i sve ono što narušava priorodu.

"Današnje termo, vetro, solarne i hidroelektrane, sve zavise od nekog prirodnog uslova. Naš izvior je na bazi hemijske energije, na bazi baterija. To je energija koja je davno poznata. Za primjer godišnje efekat solarne elektrane je najviše do 2.000 sati, a našeg autonomnog izvora, nezavisnog od drugih, oko 8,5 hiljada sati godišnje. Cijena je negdje kao solar i vetro, a efekat je tri puta bolji. Imamo mogućnost primjene naših pronalazaka i na jahtama, brodovima, vazduhoplovima... Zamislite avion koji može da leti koliko vi hoćete. Izvor je jeftin i za očekivati je da komercijalizacija tog prevoza bude jeftinija. Zamislite i koliko bi jednom kruzeru ova primjena naših pronalazakla omogućila povećanje njegovih kapaciteta. Kruzer ima ogromne potrebe za lagerom energije, goriva, a vi to smanjite na neki mogući minimum i povećate mu efikasnost i domet. Dakle, sada je suština da nauka sve to potvrdi i prihvate multinacionalne kompanije", kazao je Bojović.

U Ministarstvu nauke su pozdravili uspjeh crnogorskih inovatora na sajmu u Kini i ukazali na značaj afirmacije znanja koje dolazi iz Crne Gore na međunarodnoj sceni, ističući inovacije kao ključ ekonomskog razvoja države.

Grupa pomenutih inovatora učesvovala je na brojnim sajmovima u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Mađarskoj, na kojima su nagrađeni brojnim medaljama i priznanjima.

Ističu da su sajmovi idealna prilika da svoje pronalaske predstave široj javnosti i susretnu se sa potencijalnim investitorima. Na taj način, ukazala im se prilika za uspostavljanje odlične saradnje sa međunarodnim naučnoistraživačkim institucijama, poput Zapadnog univerziteta i Politehničkog univerziteta iz Temišvara, kao i nekoliko većih kompanija sa kojima je razmatranje dalje saradnje u toku.

Kao najveće izazove u budućem periodu ističu saradnju sa domaćom naučnoistraživačkom zajednicom i pribavljanje sredstava za izradu funkcionalnih prototipova.

Tim povodom iz Ministarstva nauke ohrabruju potencijalne korisnike da učestvuju na Konkursu za sufinansiranje naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti u dijelu podrške razvoju pronalazaka.

Predstavili su i nove instrumente za oblast inovativne djelatnosti: Konkurs za dodjelu grantova za inovativne projekte i Program za podsticanje start-up u Crnoj Gori.

Aktuelna je i podrška koju Inovaciono-preduzetnički centar „Tehnoplis" u Nikšiću pruža razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća i načinima povezivanja sa ovom infrastrukturom.

Razgovor sa akademikom Milanom Bojovićem možete slušati u emisiji Svijet nauke u četvrtak od 17 i 15.