Arhiva

"Posljedice izloženosti nasilju su mnogobrojne i bitno utiču na mentalno zdravlje kako onih koji su mu neposredno izloženi tako i onih koji su posmatrači, a veoma važna poruka žrtvama nasilja jeste da one nikada nisu krive za situaciju u kojoj su se našle" – čulo se na predavanju pod nazivom "Prepoznaj i reaguj na nasilje!" koje je sinoć u multimedijalnoj sali Kulturnog centra održala klinička psihološkinja dr Branka Mitrić iz kotorskog Doma zdravlja.

Ona je podsjetila na zastrašujući podatak Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem je 2000. godine pedesetsedam hiljada djece mlađe od petnaest godina umrlo od posljedica zlostavljanja od strane roditelja ili hranitelja.

"Nasilje se može objasniti jedino interaktivnim djelovanjem većeg broja faktora koji se svrstavaju na indivudualni, porodični i sociokulturni nivo. Postoje ljudi koji su izloženi stresu pa nisu nasilni, postoje oni koji imaju problem sa alkoholizmom pa takođe ne posežu za fizičkim ili emocionalnim kažnjavanjem drugih, što znači da ovo ponašanje nastaje iz spleta različitih životnih okolnosti i pogleda na neke situacije" – objasnila je dr Mitrić.

U Crnoj Gori je prema istraživanjima Monstata uz podršku UNICEF-a, 2013. godine, 68 odsto djece uzrasta od jedne do četrnaest godina bilo izloženo psihičkoj agresiji u porodici, tokom mjesec dana koja su prethodila istraživanju. Kako se čulo na predavanju, ukupno 31 odsto djece je bilo izloženo fizičkoj kazni, a dva odsto teškoj fizičkoj kazni.
Doktorka Mitrić je govorila o vrstama nasilja u koje spadaju fizičko, psihičko, ekonomsko i seksualno nasilje te nasilje u porodici, među vršnjacima, nasilje na radnom mjestu, prema manjinskom narodu, narušavanje javnog reda i mira te ubistvo.
Nasilje, podsjeća, nerijetko počinje u ranom djetinjstvu.

"Poruke kao što su: Od tebe nikad ništa neće biti, Ne pokazuj osjećanja, Muškarci ne plaču, Ti nisi nizašta ili Nikad ne pokazuj da si slab - ne smijemo upućivati. Nerijetko takve poruke vode sve izraženijem nasilju, a posljedice mogu biti brojne" – kaže dr Mitrić.

Ona navodi da dijete izloženo dugotrajnom fizičkom nasilju postaje introvertno, plašljivo i nepovjerljivo. "Agresija se akumulira i može da se iskali u prvoj prilici na slabijem od sebe" – kaže dr Mitrić. Ističe i da su djeca koja su izložena nasilju često u zabludi jer misle da su ona kriva zbog situacije u kojoj su se našla.

"Žrtva nikada nije kriva i to moramo znati" – poručuje doktorka.

{gallery}1a1a1tribinazlostavljanje{/gallery}

Govoreći o seksualnom nasilju, kazala je da su česte situacije kada je nasilnik neko od članova uže ili šire porodice.

"Posljedice po žrtvu u ovom slučaju zavise od stepena bliskosti sa nasilnikom, pa što je nasilnik bliskiji djetetu – njegova trauma je, logično, veća" – rekla je dr Mitrić.
U nasilno ponašanje spadaju i odbacivanje, ignorisanje, zastrašivanje, izolacija i iskorišćavanje. " Ovo su sve tipovi emocionalnog zlostavljanja" – navodi dr Mitrić.
Doktorki je u prezentaciji koju je pripremila za najmlađe pomogao dječak koji je došao da isprati predavanje – jedanaestogodišnji učenik Osnovne škole "Njegoš" na Benovu Balša Punošević. On je, pored čitanja tekstova koje je doktorka pripremila, iznio i svoje stavove o nasilju. Jedan od njih, koji su svi prisutni sa odobravanjem pozdravili, jeste i da se na nasilje na uzvraća nasiljem. Balša je mišljenja da sa nasilnikom moramo biti veoma oprezni te da je "najbolji način da nas ostavi na miru ako ga ignorišemo".
Prisutne su ispred organizatora na početku pozdravili Aleksandra Tomović iz Kulturnog centra i direktor Doma zdravlja dr Igor Kumburović koji je bio moderator predavanja. On je poručio da je veoma važno očuvati porodicu jer je, kako ističe, odnos prema porodici i djeci – odnos društva prema sopstvenoj budućnosti.
"Strategija zaštite od nasilja u porodici 2016-2020. godina, dokument Vlade Crne Gore, definiše opštu politiku zemlje u odnosu na zaštitu od nasilja u porodici. Startegijom su definisani ciljevi kojima se želi postići da se obezbijedi društvo bez nasilja. U sektoru zdravlja mjere podrazumijevaju unaprjeđenje postojećih servisa opšte i specijalizovane podrške kako bi se uskladili sa standardima koje propisuju Konvencija Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici kao i sa UN Konvencijom o pravima djeteta i UN Konvencijom o sprječavanju svih vidova diskriminacije žena" – kaže dr Kumburović. On smatra da je multidisciplinarni pristup, jedini dobar put ka smanjenju nasilja i ka stvaranju uslova za život djece i porodice bez nasilja kao i cjelokupnog društva.
Predavanje je organizovano u okviru programa Dječje nedjelje koju Javna ustanova "Nikola Đurković" Kotor obilježava sadržajima namijenjenim djeci različitog uzrasta.