Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Arhiva

23.09.2018
719

OČUVANJE TRADICIJE GRADNJE U KAMENU NA SUVO

okrPovodom Dana evropske baštine 2018, JU Kulturni centar „Nikola Đurković" Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, juče su organizovali događaj „Tradicija umijeća spajanja" posvećen održavanju i valorizaciji tradicionalne vještine gradnje u kamenu na suvo.

Tim povodom u multimedijalnoj sali Kulturnog centra održan je okrugli sto na temu „Tradicionalna gradnja u kamenu bez vezivnog materijala", a učesnici okruglog stola bili su: Anita Trojanović, pejzažna arhitektica iz Udruženja „Dragodid" iz Hrvatske, Antonela Stjepčević, iz KZU „Napredak" Gornja Lastva, Aleksandra Kapetanović, arhitektica-konzervatorka iz NVO „Expeditio" i Željko Starčević, arheolog. Okruglom stolu prisustvovao je potpredsjednik Opštine Kotor Milivoj Samardžić.

Održavši prezentaciju o tehnici gradnje suvozida, Kapetanović je prisutnima predstavila suvozivnu baštinu Crne Gore sa suvozivnim pejzažima, odnosno krajevima, te različite vrste kamena sa kojima su se gradili različiti objekti na suvo: od stambenih jedinica, preko pomoćnih, do raznih vrsta ograda, međa, puteva, ponti, pa čak i kamenih konstrukcija koje su, kako objašnjava Kapetanović, označavala neka mjesta.{gallery}1a1a1aradionica2209{/gallery}

Stjepčević je predstavila pregled aktivnosti KZU "Napredak" u cilju zaštite, obnove i očuvanja umijeća tradicionalnog zidanja i suhozidne baštine sela i okoline.
Predstavivši najprije istorijat sela Gornja Lastva, Stjepčevićeva je putem fotografija prošetala prisutne sugrađane kroz današnji izgled tog naselja.

"Kamen kao osnovni građevinski material i mediteransko bilje u kojem se naselje krije, odlikavaju prepoznatljiv mediteranski ambijent. Gornja Lastva je u prošlosti bila ekonomski zaokružena cjelina. Stanovništvo je obrađivalo zemlju i gajilo stoku, a posebno je bilo razvijeno vinogradarstvo i maslinarstvo. U mjestu je bilo 12 guvna i jedna vodenica za žito, 7 mlinova za masline, 24 počula i 5 kaptaža za vodu. Lastovljani su bili uspješne zanatlij, posebno zidari" – objašnjava Stjepčević.

Ona je prisutnima ukratko predstavila rad KZU "Napredak" iz Gornje Lastve, a kada je u pitanju očuvanje umijeća tradicionalnog zidanja i suhozidne baštine.

Nakon okruglog stola biće priređena kratka demonstracija tehnike gradnje u okviru pješačkog puta kroz Špiljare.

"Cilj ove pokazne radionice jeste da se volonteri upoznaju sa baznim vještinama i pravilima tradicionalne gradnje i pri tome obnoviti makar koji metar starog kamenog pješačkog puta kroz selo. Mišljenja sam da tradicionalno dijeljenje vještine i tehnike gradnje u kamenu na suvo duž istočne obale Jadrana, kao i njihovo recentno dijeljenje naporima i entuzijazmom civilnog sektora, u potpunosti opravdava organizovanje ove manifestacije u okviru proslave Dana evropske baštine" – kaže bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Jasmina Bajo.

Podijeli na: