Arhiva

Predavanjima na teme "Zloupotreba crkve i religije", u okviru kojeg je svoje stavove iznio Balša Brković i "Digitalno doba i umjetnost" mr Stevana Kordića – sinoć je na Trgu od kina završen program "Kotorski krug" u organizaciji opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti.

"Ne želim da u svojoj kritici crkve ulazim na bilo koji način u prostor ličnog religijskog doživljaja jer je to na koncu lično i to je neizrecivo, ali onog momenta kada imate organizaciju kakva je crkva – društvenu, onda to više nije stvar ličnog doživljaja i individualnog iskustva, već ima i društvenu težinu i to je nemoguće osporiti" – kazao je Balša Brković.

On navodi da crkva ima problem sa modernošću jer se, kako kaže, prikazuje kao neka vrsta brane modernitetu. "Taj problem potiče od toga da ideja vjerske zajednice počiva na ideji neolitskog društva odnosno ranih zajednica, gdje smo imali pater familijasa, gdje monoteistički Bog nije ništa drugo nego projekcija pater familijasa u nebesku ravan" – kaže Brković. Taj momenat je, smatra on, morao da utiče na više načina na crkvu.

"Po definiciji je crkva suprotstavljena kritičkom mišljenju, a modernitet počiva na ekstazi kritičkog mišljenja. Ništa se ne može sagledati bez jedne vrste kritičke vizure koja ulazi u događaje rigorozno, bez ikakavih nedodirljivih zona. Crkva upravo počiva kao koncept na nekoj vrsti nedodirljivih zona", mišljenja je Brković. Crkva je, navodi on, uvijek politički konzervativna. "Možda se izuzetak može naći u Južnoj Americi gdje ste imali teologiju oslobođenja koja je bila jedan pokušaj da se drugačije postavi uloga crkve.{gallery}1a1a1balsabkrug{/gallery}

Međutim, reakcija crkve na sve to je bila prilično žestoka i teolozi koji su stajali iza teologije oslobođenja bili su prinuđeni da je se odreknu i njena težina i društvena uloga su na neki način minimizirani" – kaže Brković koji je mišljenja i da je crkva anti-ženska. "Sve crkve su nastale davno, a nesporno je da su sve velike naracije duboko anti-ženske. To je situacija koja vam se u društvenoj dimenziji ukazuje sa nekim pomacima, gdje imate na primjer obično liberalnije protestantske krajeve gdje su i žene prisutne, a mislim da je u Danskoj na čelu islamske zajednice žena. Ti neki momenti koji mijenjaju takvu praksu, potvrđuju koliko je ona žilava i koliko je na neki način naporna i u određenom smislu ograničavajuća", kazao je Brković.
Crkva je, smatra on, pored toga što je, kako navodi, politički konzervativna i anti-ženska, i antilibidalna i antiliberalna. "Čitava ta pozicija ne bi bila toliko problematična da nije danas na sceni jedna vrsta funkionalizovanja, posebno u ovim nedovršenim društvima, gdje crkva vrlo rado pristaje da bude partner političkim elitama u određenim političkim projektima, akcijama i tako dalje, za što držim da je još jedna vrsta kompromitovanja crkve i njenih izvornih načela" – kaže Brković.
Prisutni su imali priliku da se uključe u diskusiju pa su tako razmijenjena mišljenja. Kotoranin Dragan Đurčić iznio je svoj stav u dijalogu sa Brkovićem. "Ja sam teista. O nekim temama razmišljam drugačije od vas što je logično, s obzirom da ste se izjasnili da ste ateista. Mislim da uvijek treba poći od faktografije, a ne od svog stava. Recite vi meni – koje čeljade ne želi da ima spas. To je sigurno nešto što je prihvatljivo. Takođe, ne bih mogao da prihvatim mišljenje o anti-ženskom karakteru hrišćanske crkve jer je Presveta Bogorodica majka osnivača crkve. Između ostalog, Sveta Gora ima igumaniju Presvetu Bogorodicu" – kazao je Đurčić.
"Mi danas sa svim znanjima koje imamo, nemamo više pravo da pristajemo na neke stvari iz prošlosti koje jednostavno ne funkcionišu. Možda je i to jedan od razloga što se dešavaju neprihvatljive stvari u crkvenim vrhovima, taj model ustrojstva organizacije koji se ne mijenja...Što se spasa tiče – zavisi što to znači za mene, što za vas, a što za nekog drugog", kaže Brković.
"Našeg Kotora ne bi bilo u ovakvom izdanju, niti bi bilo kome palo na pamet da neko drugo zdanje proglasi Svjetskom kulturnom baštinom, da ovaj grad nije bio duboko vezan sa crkvom" – smatra Đurčić.
"Slažem se. To se može reći i za Rim, Firencu, Carigrad...Ja sam kulturološki zadivljen milenijumima hrišćanstva i drugih religija, samo ih treba poznavati. Crkva je neodvojiva od evropske civilizacije. Ali ja večeras želim da govorim o onim primjerima gdje na scenu stupa politička moć. Vi govorite o najblistavijim momentima vjere, a ja govorim o onim momentima -potpuno drugačjim, za koje svi znamo da postoje. Ono što mene zanima jeste – zašto se dešavaju loše stvari, a svi smo svjedoci da ih ima" – pita se Brković.
"Digitalne tehnologije su nesumnjivo u veoma kratkom vremenu temeljno izmijenile, kako sam način stvaranja umjetničkih djela tako i nazovimo njihovu 'konzumaciju" – kazao je mr Stevan Kordić na početku predavanja pod nazivom "Digitalno doba i umjetnost".
U stvaralačkom smislu, ističe on, postoji velika migracija ka digitalnoj tehnologiji u svim zonama umjetnosti. "Bavim se digitalnom fotografijom. Njen zamah je počeo krajem dvadesetog vijeka - sa kamerama rezolucije 0,5 megapiksela, dok sada imamo one koje su rezolucije od pedeset megapiksela, a dodamo li tu i dronove koji su najnoviji vid tehnologije, bukvalno možete da ih podignete u nebo....Promijenio se i način 'konzumiranja' umjetnosti. Večeras se nalazimo na Trgu od kina i sasvim sam siguran, iako je teško predviđati, da se ni jedan kotorski trg u budućnosti neće zvati Trg od ju tjuba, na primjer...Tu se svakako izgubio jedan socijalni dio. Znamo što je nekad značio odlazak u kino. To nije bio samo izlazak već i način života. Danas je drugačije jer mogućnost gledanja filmova imamo u svojim domovima" – kaže Kordić.
Pitanje koje se javlja jeste: Da li će digitalna tehnologija biti dovoljno moćna da sama preuzme akt umjetničkog stvaranja?
"Da li ćemo doći u situaciju da kompjuter postane kreator nekog umjetničkog djela? Znamo da postoji kompjuterski generisana muzika, tako i likovi. Tu se javlja jedna tehnološka odrednica - pojam vještačke inteligencije. Znate svi da je šah dugo predstavljao simbol intelektualne nadmoći, igre samo za izabrane i predstavljao određenu vrstu prestiža. Mi smo već prošli vrijeme kada je kompjuter, ali ćemo to staviti pod znake navoda, dakle 'nadmašio' čovjeka u igranju šaha. Ali problem je u tome što ga nije pobijedio kompjuter nego programer koji je u matematičkom okviru našao načine da formuliše igru šaha, da u velikom broju poteza izabere onu pobjedničku formulaciju. Moramo voditi računa o tome da je pobjednik matematičar programer", kaže Kordić. Ovu sliku, navodi on, možemo primijeniti i na samu umjetnost. "Umjetnicima pridajemo veliki umjetnički kredibilitet. Kada je u pitanju umjetničko stvaralaštvo...da li se to može matematički formalizovati i na kraju od toga napraviti softver koji će nam isporučiti umjetničko djelo? Mislim da nismo blizu tog trenutka ali se i ne plašim upliva matematike u sferu umjetnosti znatno više u budućnosti nego što je to sada slučaj. Matematika hoće ovladati nekim segmentima i pomoći u opisu ali ne i u stvaranju umjetničkih djela. To je, svakako, pitanje koje će pomjeriti našu buduću percepciju umjetničkog stvaralaštva" – kazao je, pored ostalog, Kordić.
Podsjetimo, organizator programa "Kotorski krug" bila je Opština Kotor – Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Predavanja na različite teme sa ciljem diskutovanja o važnim pitanjima iz oblasti umjetnosti i društva, uz učešće istaknutih intelektualaca/ki iz regiona i građana/ki grada Kotora, organizovana su od 29. avgusta do 1. septembra na Trgu od kina u Starom gradu.