Arhiva

Prvi krug "Kotorskog kruga", novog programa u organizaciji Opštine Kotor, koji ima za cilj diskusiju o važnim pitanjima umjetnosti i društva, održan je sinoć na Trgu od kina.

Na temu "Njegoš u 3D" govorili su prof. dr Tatjana Bečanović Đurišić i prof. dr Aleksandar Jerkov, a u ime organizatora goste i publiku pozdravila je sekretarka opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović.

Bečanović je kazala da Njegoševa djela treba čitati u kontekstu vremena i događaja u kojem nastaju.

"Istrgnute iz tog konteksta Njegoša teško možete tumačiti. To je vrlo mučna i vrlo svirepa kolonijalna situacija. Njegoš piše "Luču" 1845. godine. Prije toga je žestoko ranjen - izgubio je Vranjinu. i u tom trenutku šalje jasnu poruku Osmanskoj imperiji", kazala je Bečanović.

Pita i zašto bi istina stizala samo s' vrha. "Ustvari, najčešće odatle stižu laži i neka vrsta vrlo perfidne fiktivnosti. Svaki pjesnik je fiktivan. To mu je posao, to mu je zadatak. Međutim, kada je fiktivan političar, onda imate ozbiljan problem. Kada vam on pomalo slaže priče, a vi očekujete da čujete odatle istinu. Čovjek, ako je hrišćanin na svoju veliku nesreću, čime je opsjednut? Spasenjem, spasavanjem svoje duše, spasavanjem svojih bližnjih. Iako ne može spasiti ni sebe ni svoje bližnje, spasenje je njegova velika misija. I "Luča mikrokozma" okončava se himnom Spasitelju, Isusu Hristu. To su možda najveličanstvenije decime u jednom onako povišenom tonu gdje se upozoravaju svi oni koji bi pokušali da ugroze moć hrišćanstva i moć hrišćanskog boga", kazala je Bečanović.

Ono što je jako bitno, naznačila je, jeste tema Gorskog vijenca.{gallery}1a1AAABECANOVICJERKOV18{/gallery}

"Jer svi smo učili u osnovnoj školi jednu sintagmu koja zlokobno zvuči i koja nam je ostala urezana kao jedini mogući odgovor. Samo je pitanje koliko je taj odgovor tačan. Njegošolozi su tradicionalno izuzetno insistirali na tome da je istraga poturica istorijski događaj jer na taj način zlokobnije zvuče svi oni događaji koji su opisani u Gorskom vijencu", kaže Bečanović.

Dodaje da istrage poturica, kao istrojskog događaja, u Crnoj Gori nije bilo .

"To su istoričari uspjeli da dokažu, ali čak i poslije tog dokazivanja Njegošolozi ne odustaju od ove teze", kazala je Bečanović.

Kao još jedno važno pitanje istakla je "poredak i pobunu".

"Koliko ste ljudi koji vole da uspostavljaju poredak? Da mu se nađete na usluzi kad god on to zatraži, a vazda traži. Koliko ste skloni pobuni? Čuli smo da tako nešto postoji, iako živimo u Crnoj Gori. Revolucija je jedna strašna riječ koja u Crnoj Gori ne bi trebalo da se izgovara, mada, ako je i izgovarate, nikakvog odjeka ne daje od sebe. Dakle Crnogorci su jedan izuzetno čudan narod. Imaju toliko pjesama o svom herojstvu, guslaju naveliko o svojoj hrabroisti, a ovamo, pojavi se neki političar, i ne smiju šušnut. To je zanimljivo. Revolucionarni diskurs je vrlo prigušen u državi koja nosi to zlokobno ime Crne Gora", kazala je Bečanović.

Za riječ genocidnost, koja se u posljednje vrijeme može čuti kada je Njegoševo djelo u pitanju, Bečanović kaže da je nespojiva sa njegovim književnim djelom.
"Svoje neznanje ne treba da uključujemo u inetrepretaciju Njegoša", kazala je Bečanović.

Kako se čulo u okviru diskusije, postoje tri dimenzije isčitavanja Njegoša iz tri nacionalna kanona.Unutar bošnjačkog on dobija negativne kontoacije, dok se u crnogorskom i srpskom smatra temeljem kulture.

Po riječima prof. dr Aleksandra Jerkova ideološki parametri nikako nisu dobri kada se primjenjuju u interpeptaciji književnih tekstova.

"Moramo da razgovaramo, a ne da cijelog života jedni drugima vučemo cijelu istoriju svih riječi koje su negdje rečene. Hajde da govorimo kao da smo se u međuvremenu svi malo opustili i na neki način sazreli i razumjeli što se sve ovdje oko nas događa", kazao je Jerkov.

KaKo je kazao Njegoš je, ne intervencijom političkih sila, nego snagom svog umjetničkog djela i položajem tog umjetničkog djela u istorjskom procesu, ušao u jednu vrstu kolektivnog pamćenja svih nas koji dijelimo manje više jednu ili različite kulture koje su skoro iste.

"Činjenica je da on na takav način postoji u nekoj vrsti naše kulturno-istorijske podsvjesti i da se upisuje u nas, ne diktatom obrazovnog sistema političkog terora ili nasilja koje se može sporvesti nad ljidima. Kada si Crnogorac uvijek znaš neki njegošev stih ili izreku", kaže Jerkov.

Međutim, dodaje književnik, ako je Njegoš sveden na dva stiha, izreku, na neku vrstu gnome, onda je on samo na takav način u onima koji kao takvi misle da su "posisali svu pamet ovoga svijeta".

"Ako nemaš ta dva stiha onda nisi dobar Crnogorac. Srbin – Crnogorac, Crnogorac-Srbin, ili što da si. Mislim da je stvar mnogo složenija i mnogo delikatnija", kazao je Jerkov.

Povodom poziva na obračun sa Njegošem, kazao je da može citirati "mnoge vrlo ugledne ljude, svjetske tumače književnosti, koji o našim kulturama i književnostima znaju desetak rečenica".

"Međutim, oni su čuli za Njegoša i identifikovali vas po tome da li ste u stanju da se obračunate sa njim. Dakle, stvar je zlokobna i teška jer, kao što sam tražio slobodu od ovog okvira, tako treba da tražim slobodu i za sve vas da politički pritisak izgrađen 90- tih ne mora da odredi prirodu vašeg susreta sa Njegošem", kazao je Jerkov, dodavši da on nema ni najmanju dilemu oko toga "kome Njegoš pripada", ali da je pravo pitanje "da li svi mi pripadamo Njegošu".

Upitao je i koliko smo spremni da Njegoša čitamo iz perspektive dijaloga između sila prosvijetljenosti, ili smo skloni da ga čitamo kako je on čitan u drugoj polovini 19. vijeka i vremena nacionalnog konstituisanja naših država.

Nažalost, iz ugla bošnjačkog pogleda na Njegoša nismo bili u prilici da čujemo najavljenog prof. dr Envera Kazaza, koji nije mogao da prisutvuje, ali se njegov dolazak očekuje večeras kada će biti riječi o Jugoslovenskom pitanju.

U veoma interesantan dijalog sa gostima uključilo se više sugrađana i gostiju koji su prisustvovali prvom "krugu" na Pjaci od kina.

Večeras u okviru "Kotorski krugu", u 20 sati na temu "Rješenje jugoslovenskog pitanja" govoriće prof. dr Aleksandar Jerkov, prof. dr Enver Kazaz i prof. dr Tatjana Bečanović Đurišić.

Sjutra u istom terminu "O kulturnom identitetu" govoriće Muharem Bazdulj, a o "Patriotizmu" Marko Tomaš;

Prekosjutra (subota 1. septembar) u 20 sati na temu "Zloupotreba crkve i religije" svoje stavove iznijeće Balša Brković, a na temu "Digitalno doba i umjetnost" mr Stevan Kordić.