Arhiva

U oblasti gradnje i planiranja na sceni su i potpuno drugačiji interesi od onoga što je od životnog interesa Kotorana i Kotora, čiji nosioci nastoje da ih realizuju kroz obesmišljavanje i dezavuisanje napora lokalne uprave na uvođenju reda u ovoj oblasti, pri čemu im je samo bitno da betoniraju i grade stanove za tržište, jer je to najbrži način da se zaradi veliki novac, ocijenio je potpredsjednik opštine Kotor Branko Nedović.

U cilju suprotstavljanja negativnim procesima koji odavno prijete gubitkom statusa Kotora na Uneskovoj listi, u čijoj je pozadini uticajan građevinski lobi, Nedović ukazuje na problem funkcionisanja inspekcija i inspektora centralizovanih na nivou države.

„Formalno, prostorno-planska dokumenta, posebno Plan posebne namjene za obalno područje, predviđa da nema stanogradnje na 1.000 metara od obale. Međutim, mi smo i do sada imali kvalitetne propise, ali je problem implementacija. Primjena propisa je ključni problem. Nažalost, mi nemamo ingerencije ni nad inspekcijama koje su sve državne. I inspekcija zaštite prostora, građevinska, ekološka...", kaže Nedović.

Najavom legalizacije, podsjeća, došlo je do toga da je u nekoliko mjeseci niklo novih par hiljada objekata na primorju, posebno na području Bara i Budve, ali i Kotora.

„Vidjeli ste naočigled našu da niču novi objekti u Dobroti", kaže Nedović.

Podsjeća i da se dozvole za objekte većeg gabarita izdaju u nadležnom ministarstvu.

„Nažalost nama su ruke vezane, a novi zakon je iz planiranja isključio čak i Plan privremenih objekata. Da vulgarizujem - frižidere, mini- barove, ili bilo što drugo što vi ovdje izdajete nekome, sve će se to planirati u Vladi", kaže Nedović i dodaje da je nažalost često prisutna i praksa da se, kada je nešto zabranjeno, onda najviše i gradi i zloupotrebljava.

Ni prethodni moratorijumi na gradnju nisu slavno prošli.

„Neki su pozivanjem na negdje ranije započete postupke, u međuvremenu dobili građevinske dozvole i izgradili više nego što je potrebno", kaže Nedović.

Ukoliko se ne spriječi dalja devastacija upozorava na mogućnost da Kotor izgubi status zaštićenog područja na Uneskovoj listi, a posebno ako dođe do izgradnje mosta na Verigama.

„Nekim ljudima to vjerovatno odgovara. Da upotrijebim grubu riječ - građevinskoj mafiji i građevinskom lobiju koji je veoma moćan i ima svoje konekcije u centrima moći, formalnim i neformalnim, gdje uspijeva da obesmisli sve što radite i da na mala vrata izgradi i proda ono što želi, a to su stanovi za tržište. Sve se to naravno gura pod kondo ili apart hotele i navodno je u funkciji turizma, mada vrlo dobro znamo da su to ustvari sve stanovi za tržište.

Ističe da se u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata u posljednjih par godina desilo mnogo krupnih promjena.

„Novi Zakon o planirnju i izgradnji je apsolutno isključio ingerencije Opštine. Planiranje je centralizovano, a u međuvremenu je donesen i Prostorni plan za obalno područje koji obuhvata područje svih šest opština. Karakteristično za Kotor je i to da smo zaštićeno područje pod Uneskom, tako da je veliki broj pitanja koja su ikomplikovali. Prisutan je i problem izdavanja građevinskih dozvola i uopšte donošenje planskih dokumenata. Pri tome država je zakonom opredijelila da se u oktobru 2020. završi izrada takozvanog Plana generalne regulacije kojim će svi dosadašnji planovi biti stavljeni van snage, a za nekoliko mjeseci ističe i Prostorni plan države Crne Gore. Tako da će prvo Skupština donijeti taj prostorni plan Crne Gore, pa nakon njega Plan generalne regulacije", kaže Nedović.

Sadašnja planska regulativa, dodaje, važi i ne važi.

„I kao takva moraće da se uskladi sa planom višeg reda znači sa Prostornim planom posebne namjene, tako da smo u tom galimatijasu zapeli i sa izradom našeg Prostorno-urbanističkog plana koji je najviši u ovoj oblasti u opštini. Sa njegovom izradom se zapelo jer je prvo traženo da se uradi Studija uticaja na životnu sredinu, pa nakon toga HIA studija ((Procjena uticaja na kulturnu baštinu) čiji je naručilac bila Vlada, ali poslije nekoliko godina čekanja urađena su ta dva dolkumenta. Međutim, stigla je i negativnu ocjena Uneska, tako da smo sada opet na početku. Treba da implementiramo rješenja iz tih studija zaštite, a one nisu dobile zeleno svijetlo od Uneska", kaže Nedović.

Podsjeća da nam je Unesko u tri navrata, u Dohi 2014. Istambulu 2016. i u Bahreinu 24. juna poručio da dobro razmislimo što radim.

„Da devastaciju prostora koju smo učinili u Kostanjici i drugim mjestima, obavezno zaustavimo i pokušamo da saniramo štetu, a ubuduće se maksimalno potrudimo da takvu štetu ni slučajno više ne činimo i revidiramo prostorno plansku dokumentaciju", kaže Nedović.

Kako navodi, svi poslovi na revidiranju prostorno-planske dokumentracije i izradi DUP-a su upitni kada se zna da se 2020. donosi Plan generalne regulacije koji će obesmislit sve ono što bi eventualno pomenutim planovima bilo usvojeno.

„Zakon predviđa da, ako do 15. jula ne donesete Prostorno urbanistički plan (PUP), njegovu izradu preuzima Vlada. Dobili smo rok do oktobra da probamo mi da ga usvojimo, što je nerealno. Međutim, mi smo se ipak odlučili da zajedno sa Vladoma formiramo zajednički tim i sa prostornim planerom koji radi PUP, krenemo u njegovu izradu. Najviše iz razloga što bi njime regulisali dosta toga što bi Plan generalne regulacije mogao da preuzme i išli bi nekako u susret tim obavezama koje će kasnije građane staviti u situaciju da se za građevinske dozvole obraćaju na osnovu nekog od tih planskih dokumenata. Bolje je da sada mi u Prostorom planu predvidimo neka rješenja koja će Plan generalne regulacije preuzeti kao plan za cijelu Crnu Gorui, nego da on predviđa kako će izgledati prostor u Kotoru. Tako da su aktivnosti na PUP-u ubrzane i pokušavamo da uz uvažavanje predloga struke i preporuke Uneska dođemo do rješenja koja će biti korisna za grad i u interesu građana", kazao je Nedović.

Potpredsjednik opštine Kotor Branko Nedović je gost emisije Radio Kotora „Naša opština", sjutra u redovnom terminu od 10 časova.