Arhiva

Veoma posjećenim okruglim stolom "Šta ako se apokalipsa već dogodila", juče je na Pjaci od kina otvorena KotorArt Pjaca od filozofa.

"Čitava "Pjaca od filozofa" ove godine je fokusirana na apokalipsu u dvostrukom smislu. U smislu jednog svojevrsnog narativa koji je sve češći danas i to ne samo kroz "mejn-strim" medije nego i kroz svakodnevne razgovore ljudi koji sve češće govore o mogućnosti kraja svijeta, koliko god to dramatično zvučalo", ocijenio je u uvodu Srećko Horvat.

Smatra da tome ipak treba dodati "jednu dramtiku".

"Premda se nalazimo u ovom lijepom ambijentu i čujemo zrikavce, gledamo ovu lijepu planinu i nalazimo se u lijepome Kotoru. Međutim, mislim da situacija zaista jeste dramatična. I tu dolazimo do onog drugog dijela, do apekta značenja apokalipse. Sa jedne strane imamo narativ apokalipse, a to smo nedavno mogli vidjeti sa izjavama američkog predsjednika koji je rekao da će treći svjetski rat, odnosno apokalipsa, početi ovdje u Crnoj Gori.

Dakako, sa jedne strane imamo taj narativ kojim su ljudi zastrašeni i opsjednuti sve više i više. Sa druge strane imamo i aktualitet, možda ne apokalipse, ali aktuelitet pomicanja jedne tendencije koja ide ka kraju svijeta ili ka kraju određenih svjetova.To možemo vidjeti sa govorom ili objavom ratova putem Tvitera, sa sve većom opasnošću od nuklearnog rata, klimatskim promjenama, terminom koji se u zadnjih nekoliko godina uvriježio u teoriji, a to je takozvani antropocen, ili ako bi otišli korak dalje, kapitalocen.{gallery}1a1AAPJACAODF18{/gallery}

Dakle, da se prvi put u nalazimo u razdoblju istorije planete u kojem su upravo ljudi, dakle čovječanostvo i ljudska vrsta, ti koji imaju takav uticaj da bi mogli doprinijtei čak i kraju svijeta", kaže Horvat.

Po riječima Andreja Nikolaidisa živimo u vremenu u kojem je istina izgubila konsktruktivno-destruktivni karakter.

"Mi smo naime ljudi koji smo apsolutno ravnodušni na istinu. Kada je Donald Tramp rekao kako bi mogao ubiti čovjeka na sred njujorške ulice i pobijediti na izborima, očigledno da je bio u pravu. Spram istine nisu ravnodušne samo njegove pristalice nego i pristalice drugih ideoloških blokova", kazao je Nikolaidis.

Kao odliku ovog vremena je pored potpunog odsustva autentičnosti naznačio i krajnju ravnodušnost prema istini.

"Kako prolaze oni koji istinu objave možete vidjeti na primjeru Džulijana Asanža, a koje su posljedice objavljivanja istine možemo praktično vidjeti na primejrui Vikiliksa. Dakle, praktično nikakve. Istina nema snagu da svijet promijeni na bolje, nego čak ni na gore. Apoklaipsa ( ono što se raskriva) je danas prijes svega pitanje protjerivanja istine, a suprotno od ove riječi je eukalipsa (nešto što je dobro skriveno)", kazao je Nikolaidis.
Po riječima Aleksandre Savanović narativ apokalpisa služi onima koji nude "kao rješenja", koja ustvari nisu realna (govore o životuna Marsu, da li zajednca na Marsu treba da bude demokratski uređena jer tamo nisu baš najbolji uslovi za demokratijau).
"Dakle to su sve rlo apstraktna pitanja koja nemaju veze sa realnošću,ali imaju efekte u stvarnosti koji su kao "ej ti američka državo uloži u moj spejs program toliko itoliko miliona dolara da ja pošaljem svoje rakete". Dakle,je bih rekla da ovaj narativ koji nas plaši koristi samo njima da svoj biznis malo bolje doniraju i još u njega ulože javni novac i privatizuju te stvari. Ovaj narativ služi za stvaranje situacije u kojoj nema alternative, da se ne može ništa da smo nemoćni i pasivni. Jedini način da se u ovom snađemo je da pametno investiramo za sebe u neki bunker", kazala je Savanović.

Ona je naznačila i forsiranje opasnosti od vještačke inteligencije.

Pjaca od filozofa je pokrenuta 2010. godine kada je Paolo Mađeli pozvao književnika i novinara Andreja Nikolaidisa i filozofa Srećka Horvata, kako bi u sklopu KotorArta razvili i poseban filozofski program.

Početna ideja je bila da se u Kotoru, koji vrvi trgovima, iznova rekreira starogrčko značenje riječi 'agora', koja nije označavala samo mjesto trgovine i okupljanja, već je ujedno služila i kao ključno mjesto za rođenje filozofije.

Na agori se Sokrat upuštao u rasprave s Atinjanima, na agori je i Diogen vršio svoje filozofske provokacije, živio u bačvi i svijećom tražio čovjeka. Kao slična provokacija mogla je izgledati namjera da se usred ljeta, u turističkom gradu kao što je Kotor, pokrene Pjaca od filozofa, da se uprkos visokim temperaturama i iskušenjima koje nosi more, posvetimo filozofiji. I koliko god da se to možda na početku činilo nemogućim, u proteklih šest godina Kotor su posjetili respektabilni filozofi i filozofkinje kao što su Đorđo Agamben, Antonio Negri, Đani Vatimo, Renata Salecl, Boris Gunjević, Žarko Paić, Tonči Valentić, Milica Jovanović, Mihail Riklin, Eva Ilouz i drugi.

"Time je ne samo obogaćen program KotorArt-a već se i Crna Gora direktno uključila u ono bez čega nema nijedne prave filozofije, ali i mišljenja kao takvog-dijalog", poruka je organizatora.