Arhiva

Prof. dr Darko Antović, govoreći proteklog vikenda na "Viteškoj večeri" u manastiru Miholjska Prevlaka, osvrnuo se i na značajno prisustvo kovača oružja u Kotoru i Boki Kotorskoj nakon Kosovskog boja.

"U ovom srednjevjekovnom nemanjićkom gradu to dokazuje postojanje i položaj vlastele. U vrijeme ogorčene odbrane Zete od najezde Turaka poslije poraza na Kosovskom boju i poslije pada Skadra, Kotor postaje velika i značajna kovačnica. Izrađuju se koplja, oklopi, mačevi, štitovi, šlemovi. Tokom 50 godina neposredno iza Kosovskog boja, u Kotoru je 100 majstora kovača sa zanatlijama koji uče zanat 7 do 8 godina. Mačeve su kovala po dva kovača i nekoliko pomagača. Izrada je trajala nekoliko dana. Za mač kosovskog junaka, Strahinjića Bana kovali su sablju dva kovača, tri pomagača „od neđelje do neđelje".

Ostalo je zapisano da je kovač Vukosav Bogdanov, brat Vukašina izradio 600 mačeva, a onda dao drugima koji su to ukrašavali", istako je dr Antović.

On je naveo primjer Novaka kovača koji kovao sablju po junačkoj pjesmi Marku Kraljeviću i za koga se smatralo da je izmišljena ličnost, dok u arhovskoj građi nije utvrđeno njegovo postajanje, postajenje kovačnice kod crkve Svetog Luke i pronađena grobnica kod južnih gradskih vrata.

Srednjovjekovnu atmosferu i prikaz viteškog duha i borbi u Boku su ovih dana donijeli članovi „Kraljevskog reda vitezova", udruženja iz Beograda koje okuplja entuzijaste i zaljubljenike u ovu istorijsku epohu.

Nakon vidovdanskog nastupa u manastiru Podlastva u Grblju i „Viteške večeri" u manastiru Miholjska Prevlaka grupa momaka opremljenih oklopima, mačevima i kopljima iz Jagodine i Beograda imala je nastup i u Budvi, a najavljeno je i gostovanje u Kotoru.

Predsjednik „Kraljevskog reda vitezova" Zoran Mrđenović podsjeća da je ovo udruženje osnovano 2004. godine u Beogradu: "Linda Karađorđević i njeni sinovi, prinčevi Mihailo i Đorđe, kao i nas nekoliko iz raznih struktura iz Srbije i srpskih zemalja. Bavimo se razvijanjem srednjovjekovnog nemanjićkog duha. Sve što je rađeno u tom duhu ispoljavalo je veliku veru, ljubav, etiku i estetiku. To je danas najljepše predstavljati najmlađima. Na taj način najlakše možemo da im probudimo to što nose u genu. Savaki drugi mali Milan ili Miloš je potencijalni vitez. I ako ga neko podseti na to, to će polako da se razvija u njemu. Zato se mi bavimo raznim aktivnostima u okviru Kraljevskog reda vitezova, mačevanjem, borenjem, jahanjem, lukostreličarenjem, ali i filmskom produkcijom i organizacijom događaja", ističe Mrđenović dodajući da je „Kraljevski red vitezova" poznat po tome što svake godine na Vrbice i Cvijeti na Beogradskoj tvrđavi organizuje „Vitez fest".

„Tu se za dva dana okupio i do 100.000 ljudi. Dolaze nam naša braća, vitezovi iz raznih zemalja. Okupljamo velike umetnike, ljude iz sveta muzike, zanatlije, predavače, istoričari. Sve radimo sa blagoslovom patrijarha srpskog Irineja. Lepo je podsećati na najuzviješnija vremena koja smo imali", kaže predsjednik Kraljevskkog reda vitezova. Ističe da je rođen i živio u Francuskoj odakle se vratio u Srbiju nakon bombardovanja 1999. godine. „Viteški duh mi je rekao da dođem među svoje. Tada sam sa grupom ljudu sličnog duha obnovili plivanje za časni krst na Adi. Sada na Krstovdan plivamo ispod Beogradske tvrđave na ušću Save i Dunava, na istorijskom pristaništu srednjovjekovnog Beograda despota Stefana Lazarevića koji je naša krsna slava", kaže Mrđenović. Ističe da imaju dosta članova u Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji, Francuskoj. Oklope prave kako kaže, njihovi članovi.

„Imamo momke koji se isključivo tim bave. Jedan od njih je naš član, Aleksandar koji se od 14 godina radi u garaži i to iz ljubavi. Takvih ima desetine. To su momci koji su dobili nadahnuće da se bave iskonskim zanatom, a to je pravljenje oklopa, mačeva i svega onoga što čini viteza. Sem replika viteških bobi bavimo se kulturom i dilomatijom. Pre dve godine u Sankt Petersburgu imali smo veliku izložbu posvećenu Kosovu i Metohiji. Bila je priređena u letnjem zamku cara Aleksandra Romanovog. Tamo smo svakodnevno imali okrugle stolove na razne teme. Spremamo i veliki film u čijem snimanju će učestvovati Kina, Rusija, Francuska i koja će govoriti o viteškoj epopeji vitezova Kneza Lazara, Kosovskom boju, Kulikovskoj bici u Rusiji ali i vitezovima Kralja Artura iz 6.veka kada nije bilo šizme", rekao je Mrđenović.
Na Miholjskoj Prevlaci nastupila je i Zoranova supruga vokalna solistkinja Anastazija, inače porijeklom Ruskinja koja je izvela ruske izvorne pjesme.

(Izvor : Radio Tivat)