Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Arhiva

30.05.2018
410

ŽUPANOVIĆ: KLASIČNI HOTELI KIČMA RAZVOJA TURIZMA U KOTORU


1a1aivo18Prof. dr Ivo Županović smatra da je izgradnja klasičnih hotela "kičma" razvoja kotorskog turizma.

Na pitanje kako vidi dalji turistički razvoj Kotora kaže:
"Kao što sam više puta ponovio, često se zaboravlja da se integrisani turistički proizvod sastoji od kulturnih i prirodnih marketing atraktivnosti, saobraćajne pristupačnosti i receptivnih faktora.
Kada su u pitanju prirodne i kulturne atraktivnosti, znamo da Kotor generiše gro svoje turističke ponude upravo na navedenim faktorima, ali za pomenuto je potrebna bolja konekcija sa ostalim vidovima turizma, poput kruzing turizma, a navedena kopča treba da bude glavni generator posjeta kada su u pitanju obilasci bedema i ostalih kulturnih vrijednosti.
Što se tiče saobraćajne infrastrukture, tu je takođe potrebno dodatno unapređenje, prije svega drumske infrastrukture, ali i bolja klasterska povezanost sa svim "stejkholderima" u tom lancu.

Ono što smatram neophodnim i kičmom razvoja turizma u Kotoru, pa i njegovog ukupnog ekonomskog razvoja je izgradnja klasičnih hotela u širem jezgru grada, prevashodno mislim na lokacije bivšeg Fjorda i URC-a.

Zašto mislim da je neophodan naglasak na klasičnim hotelima? Zato što se po kvalitativnim standardima, u prosjeku treba uposliti 0,3 do 0,4 zaposlena u zavisnosti od kategorizacije (misli se na nivo četiri ili pet zvjezdica), što bi u ovom slučaju produkovalo zaposlenje od aproksimativno od 110 do 140 radnika na raznim operativnim i menadžerskim nivoima.

Međutim, ono što mislim da je najpreče je koncipiranje strategije razvoja turizma u Kotoru, gdje bi bili definisani svi koraci sa akcionim planom za njihovo sprovođenje, sa jasno definisanom odgovornošću i planiranim protokom vremena po svim fazama".

Kako je moguće unaprijediti privatni smještaj?
"U nekoliko navrata sam naglasio da je integracija privatnog smještaja neophodna i to nije neka novena .Naime, drago mi je i da je u novom Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu inkorporiran termin integralnih hotela, ali pored njega je neophodno zakonski definisati i model difuznih hotela.
Jer, da podsjetim, integralni hoteli su vid objedinjavanja privatnog smještaja u stambenim zgradama, dok se difuzni koriste u užim gradskim jezgrima i ruralnim područjima. Model difuznih hotela je idealan za implementaciju u kotorskom Starom gradu.
To je ujedno i najlakši način transformacije smještajnih kapaciteta, gdje se privatan smještaj konvertuje u osnovne smještajne kapacitete, odnosno u hotele".

Kako je potrebno organizovati Kotor kao turističku destinaciju?
"Samo mogu da ponovim ideju koju zastupam već desetak godina, a to je klasterska organizacija u prostornom i funkcionalnom smislu.
Da podsjetim, u funkcionalnom smislu, smatram neophodnim objedinjavanje svih ključnih subjekata na destinaciji i da se tako integralnom ponudom ide ka konzumentima. Drago mi je da vidim, a po nedavnim izjavama, da se polaka prihvata navedena ideja.
Kada je u pitanju prostorni klaster, tu sam na fonu Master plana, ključnog razvojnog dokumenta crnogorskog turizma, gdje u kontekstu jačanja crnogorskog makroturističkog proizvoda treba formirati klastere na određenim nivoima. Konkretno, po Master planu, turistički razvoj Kotora treba sagledati u okviru klastera Boka Kotorska".

U kojem pravcu je moguće širiti dijapazon turističke ponude u Kotoru?
"Prevashodno mislim da je isto moguće u domenu sportskog i kongresnog turizma. Za to je, opet ponavljam, neophodna receptivna infrastruktura, ali i razvoj propratne infrastrukture, poput sportskih objekata.
Za razvoj sportskog turizma je moguće koristiti i takozvani sportski reputacioni kapital, što bi Kotor takođe mogao da profiliše recimo kao turističku destinaciju evropskih šampiona".

Na koju sportsku infrastrukturu konkretno mislite?
"Prevashodno mislim na kotorski zimski bazen. Nedopustivo je da se značajno kasni sa rekonstrukcijom bazena u Kotoru, ne samo sa ovog aspekta, već i sa sociološkog aspekta, jer kotorski bazen je bio ne samo rasadnik talenata, već i mjesto okupljanja Kotorana i adekvatne socijalizacije.
Posebno osjećam potrebu da to iskažem kao čovjek koji je ponikao i dio svoje ličnosti kroz sportsku karijeru upravo formirao na kotorskom i ljetnjem i zimskom bazenu".

Što mislite o razvoju ljudskih resursa na nivou Kotora, u turizmu, a i generalno?
"Mislim da Kotor treba da se osloni na svoju djecu, Kotor ima dovoljno divnih i pametnih ljudi, tako da ne vidim da tu postoji problem, samo im treba dati šansu i objediniti sve resurse po tom pitanju, jer imate brojne Kotorane koji su uspješni u drugim sredinama i po meni ih treba jednom mudrom strategijom vratiti u rodni grad i omogućiti im da učestvuju u razvoju istog".

Podijeli na: