Arhiva

U susret 21.novembru – Danu opštine Kotor i naše medijske kuće, Radio Kotor je najavio nove kolumniste u okviru rubrike „Dva minuta" svakog ponedjeljka u 9.30 i 15 sati. Kratke priče o prošlosti i savremenom trenutku našeg grada pripremaju i univerzitetski profesor i crnogorski diplomata Antun Sbutega, profesor filozofije i socijalne psihologije Stevo Nikić i Jasminka Grgurević, slikarka – konzervatorka koja je za svoj rad na kotorskim kulturno-istorijskim spomenicima dobila najznačajnija priznanja. Ove sedmice se javnosti predstavio Antun Sbutega.
Dragi građani Kotora,
Čast mi je i zadovoljstvo da mogu da vas pozdravim zahvaljujući ovom cijenjenom Radiju. Ja istina već 23 godine živim u Rimu, ali nijesam prekinuo svoje veze sa Kotorom u kome, ne samo često boravim, već svakodnevno pratim događaje u njemu, zahvaljujući i Radio Kotoru. Ja sam se kulturno formirao u Kotoru što mi je pomoglo da se u Vječnom gradu ne osjetim kao stranac i provincijalac, a život u Rimu mi je pomogao da bolje upoznam šire istorijske i kulturne kontekste važne za Boku i Crnu Goru. Proteklih godina sam se u saradnji sa raznim institucijma trudio da u Italiji prezentiram našu istoriju i kulturu, a u Crnoj Gori istoriju i kulturu Italije. Krajem prošle godine predsjednica Opštine Marija Ćatović me je imenovala predsjednikom Savjeta za kulturu. Mislim dakle da dosta dobro poznajem lokalnu kulturnu problematiku. Posmatram je, istina, sa izvjesne distance, jer sam u Kotoru fizički prisutan povremeno. No to je i izvjesna prednost jer, iako se detalji bolje vide iz blizine, ukupna slika se bolje vidi sa distance.
Kulturne teme su u zadnje vrijeme u žiži intersovanja medija i o njima se često strastveno polemiše. To je pozitivno i pokazuje da među građanima raste svijest o značaju kulture i da se civilno društvo stvara. Kažem stvara, jer je jedna od bitnih problema Crne Gore, dakle i Kotora, upravo nedovoljno razvijeno civilno društvo. Radi se o tome da građani postanu svjesni da su oni država, a da to nijesu samo institucije vlasti, opština, vlada itd. Sloboda i demokratija traže odgovornost i svaki građanin ima, ne samo pravo, već i dužnost da uzme učešća u javnom životu. To podrazumijeva inicijativu i sposobnost za javni dijalog, sučeljavanje i razriješavanje različitih pojedinačnih i grupnih interesa i nalaženje optimalnih riješenja u interesu svih. U mladim demokratskim državama, poput Crne Gore, koja i pored svoje duge istorije nije u prošlosti imala razvijenu demokratiju, civilno društvo i tržišnu ekonomiju, proces tranzicije je složen i zahtijeva vrijeme i promjenu mentaliteta.

{mp3}dva/antunsbutega{/mp3}

Kada se radi o Kotoru, jasno da imamo izuzetno kulturno nasleđe i da je to naš najvažniji kapital koji treba na najbolji mogu i način sačuvati, valorizirati i ostaviti ga uvećanog budućim generacijama. No nije sasvim jasno kako to uraditi i što su u tom smislu pioriteti. Skoro svi očekuju da se u kratkom roku riješe brojni problemi, ali se rješenja očekuju od državnih ili međunarodnih institucija poput UNECO-a. Isto tako ocjene o kulturnom životu opštine su često negativne, insistira se na problemima kojih neosporno ima dosta. No istovremno je činjenica je da u opštini i samom gradu nikada nije bilo toliko kulturnih institucija, manifestacija i događaja i nikada se kao zadnjih dodina nije toliko iz raznih izvora izdvajalo za kultruru, iako još uvijek nedovoljno. Treba imati u vidu i istorijske procese i kontekste, odnosno da su Kotor i cijela Crna Gora prošli u zadnjih 35 godina kroz dramatičan i buran istorijski period počevši od zemljotresa 1979. godine i nerealno je očekivati da se u kratkom roku svi problemi koji su nagomilani decenijama riješe. Problemi u kulturi, kao sto su sudbina Istorijskog arhiva, zaštita kulturnih spomenika i pitanje institucija koje se time bave, valorizacija kotorskih bedema, budućnost Kulturnog centra i Kotorarta i drugi, većinom su nasleđe iz prošlih decenija. Sada se radi o tome da se formuliše adekvatna i racionalna kulturna politika koja će uspjeti da popravi greške i prevaziđe probleme iz prošlosti i da omogući optimalni razvoj u budućnosti. Da bi se to postiglo ne treba čekati odluke nekih opštinskih ili državnih organa, već stvoriti kritičnu masu aktivnih građana svjesnih značaja kulture i spremnih da se angažuju na tom planu. Ohrabrujuće je što brojni građani preko Radio Kotora i drugih medija iznose svoja mišljenja, no važno je da se oni organizuju i tako dobiju veću moć da utiču na odluke, kulturnu politiku i strategiju. To, rekao bih, nedostaje Kotoru. Mislim prije svega na nedovoljnu saradnju i koordinaciju rada brojnih kulturnih institucija i kulturnih radnika. Mnogi se žale na nedostatak sredstava, krizu. Naši preci su stvorili izuzetne kulturne vrijednosti u vremenima koja su bila mnogo teža, dramatična i često tragična, i problemi sa kojima se sada susrećemo su neupredivo manji do onih iz bliže ili dalje prošlosti i postoje svi politički i društveni uslovi da se oni uspješno rješavaju.
Kada je u pitanju opština Kotor, važno je da svi njeni građani, privrednici i institucije budu svjesni da su koristi od kulture ovdje veoma konkretne. Turizam je bitna privredna aktivnost i biti će sve više u budućnosti, a motiv dolaska turista je prije svega kulturni. Od toga kako ćemo valorizirati i prezentirati naš izuzetni kulturni kapital i kakva ce biti kulturna ponuda zavisi ukupni razvoj. Posebno je važno da naši privrednici počnu da razmišljaju strateški i da shvate da ulaganje u kulturu nije trošak već investicija koja se uvijek, direktno ili indirektno isplati. No želim da podsjetim da kultura nijesu samo istorijski i umjetnički spomenici, manifestacije, festivali, izložbe, pozorišne predstave, koncerti. Ona obuhvata sve sfere i dimenzije individualnog i kolektivnog života, uslovljava nas i svi smo na neki način njeni protagonisti. Od nas zavisi da li ćemo biti samo statisti ili ćemo imati manje ili više značjanu ulogu na kulturnoj sceni.
Na kraju vam se zahvaljujem na pažnji
i još jednom vas sve pozdravljam iz vječnoga grada.
Antun Sbutega
Podsjetimo, priliku da se obrate Kotoranima od aprila naizmjenično ima petoro naših sugrađana koji su profesionalno ostvareni i građanski aktivni: arhitekta Aleksandar Dender, član Bokeljske mornarice i Zajednice Italijana poznat po svojim „prokotorskim" obraćanjima javnosti putem društvenih mreža, zatim arhitektica, voditeljka „Bisernica Boke" i autorka „Bokeške kužine" Vlasta Mandić, arheolog Jovica Martinović kao jedan od najboljih poznavalaca našeg kulturnog nasljeđa, filozofkinja Paula Petričević kao aktivistkinja „Anime" i kolumnistkinja „Vijesti" i, na kraju, Dragan Đurčić, dugogodišnji sportski i javni radnik i član Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo".
Narednog ponedjeljka javnosti će se predstaviti profesor filozofije i socijalne psihologije Stevo Nikić.