Arhiva

Invazivne vrste ne ugrožavaju samo more već je njihovo širenje, često uz negativne konotacije po ostali živi svijet i ekonomiju, itekako prisutno i na kopnu.

Po riječima dr Jakova Dulčića sa Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita, autora knjige „Nove ribe Jadranskog mora", primjer za to u Hrvatskoj su alepski bor (pinus alepsensis) koji se toliko razmnožio da je sa insektima koje je doveo u okolinu Splita, ugrozio brdo Marjan.

"Divlja svinja na dalmatinskim ostrvima ugrožava život domicilnog stanovništva jer ruši njihov socijalni i ekonomksi status. Na Cresu je izuzetan problem jer napada mlađ jagnjadi od čega stanovnici, pored turizma jednim dijelom, egzistiraju i žive", kazao je Dulčić.

Autor knjige „Nove ribe Jadranskog mora" dr. Jakov Dulčić, sa kojim kotorski Institut saradjuje godinama, održao je prezentaciju na temu „Invazivne i unesene vrste u Hrvatskoj – implementacija zakona i iskustva" u okviru koje je predstavio tezu „Egzotične ribe u Mediteranu i Jadranu, velika četvorka – postoje li razlozi za zabrinutost?".

"Stranu vrstu gotovo nikada nije moguće ukloniti iz staništa u koje se proširila, osim na ostrvima te na ograničenim djelovima kopna na kojima se još nije široko rasprostranila. Godine 2014. donesena je uredba evropskog parlamenta i vijeća o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja stranih vrsta koja reguliše problematiku invazivnih stranih vrsta na teritoriji država članica EU. Ne smiju se namjerno unositi, držati i uzgajati strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji, a Evropska komisija je izdala brošuru o svih 49 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU", kazao je Dulčić.

Dulčić je kazao da se Hrvatska ovim problemom intenzivno počela baviti zadnjih desetak godina.

„Kroz projekat Evropske unije DAISE na području Evrope zabilježeno je više od 11.000 stranih vrsta. Trenutno aktuelna baza stranih i invazivnih vrsta na razini Evrope je FASIN koji sadrži podatke za više od 14.000 stranih vrsta u EU. Jedna od relevantnih baza s podacima o stranim vrstama iz cijelog svijeta je GRIS u kojem se nalazi i popis 897 stranih vrsta u Hrvatskoj. Evropska komisija je 13. jula 2016. godine donijela uredbu Komisije EU, koja sadrži prvi popis od ukupno 37 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU od kojih je 23 vrste životinja i 14 vrsta biljaka", kazao je Dulčić.

Dulčić je istakao da je kontrola unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i smanjivanje njihovog uticaja na značajne vrste i cjelokupne ekosisteme, danas jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Evropi.

Strani organizmi, ističe, dovoze se često i putem prsa brodova koje predstavljaju prostor za prolaz balastnih voda, a u Hrvatsku je uvezeno 113 morskih vrsta.

Među pomenutom "velikom četvorkom" nalaze se, Callinectus sapidus (plavi rak) – invazivna vrsta u Sredozemnom moru, prisutan u Jadranu već duže vrijeme, ali se njegova populacija počela tek nedavno brojčano povećavati i širiti prema srednjem Jadranu. Dobar je plivač i ima velik reproduktivni potencijal. Jestiv je i stoga potencijalno privredno važna vrsta. Smatra se da je u južnom dijelu Jadrana već uspostavio svoju populaciju i to naročito u albanskim i crnogorskim vodama.

Percnon gibbesi (lakonogi rak) – invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Prisustvo ovog raka tek je nedavno dokazano i u Jadranu, uz naglasak da je izgleda već uspostavio svoje populacije u južnom i srednjem dijelu Jadrana. Radi se o priobalnoj vrsti koja obitava u plitkom moru, često pod kamenjem i u procjepima. Ovaj desetonožni rak dostiže polnu zrelost pri dužinama karapaksa od 15 do 16 milimetara.

Lagocephalus sceleratus ( srebrenopruga napuhača) – lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Kada je ugrožena naduva tijelo i izgleda poput kugle. Izrazito je toksična (sadrži jaki termostabilni neurotoksin – tetrodotoksin) i konzumacija može biti fatalna.
Može narasti do 110 centimetara i mase oko sedam kilograma. U zemljama EU je zabranjena konzumacija mesa svih vrsta iz porodice Tetraodontidae (četverozupke).

Fistularia commersonii – ( plavotačkasta trumpetača) je lesepsijski migrant i invazivna vrsta u Sredozemnom moru. Živi samostalno ili u skupinama, uglavnom blizu podvodnih grebena. Pretpostavlja se da je ova vrsta uspostavila populaciju u južnom dijelu Jadrana. Može narasti do 160 centimetara ukupne dužine.