Arhiva

Proteklih dana na području naše opštine zabilježene su gužve u saobraćaju, a jedan od razloga, prema riječima naših sugrađana, bili su i redovni proljećni radovi na asfaltiranju udarnih rupa odnosno djelova magistrale na potezu od Debelog brijega do Ulcinja. Radovi su u međuvremenu završeni, ali smo tokom njihovog izvođenja zabilježili više reakcija naših sugrađana koji su, pored ostalog pitali, i zašto se pomenuti radovi, radi smanjenja gužvi, ne mogu izvoditi noću.

U republičkoj Direkciji za saobraćaj kojoj smo se ovim povodom obratili prije desetak dana, nam je objašnjeno da su u pitanju redovni radovi, a u dopunjenom odgovoru koji smo dobili juče, kažu i da postoji više razloga zbog kojih su se radovi izvodili tokom dana. U kompletnom odgovoru koji nam je proslijeđen, stoji: „ Od izvođača koji je izvodio radove na sanaciju asfaltnih kolovoza za putne pravce u Sekciji „Kotor" nije se moglo zahtijevati da poslove obavlja noću zato što takva obaveza nije predviđena ugovorom. Optimalni uslovi za izvođenje ovakvih radova su upravo u toku dana i to po više osnova:

• prilikom ugradnje asfalta potrebno je precizno praćenje više parametara: debljine ugrađenog sloja, nagiba, zbijenosti odnosno broja prelazaka valjaka, brižljiva izrada uzdužnih i poprečnih spojeva i slično pa su daleko povoljniji uslovi za to pri dnevnoj svjetlosti. Kako ugradnji prethodi priprema podloge koja mora biti suva, čista i ravnomjerno poprskana bitumenskim vezivom, za to su takođe bolji uslovi u dnevnom periodu
• kako se proizvodnja asfalta obavlja u asfaltnim bazama a zatim transportuje kamionima do mjesta ugradnje, a propisane su minimalne temperatura asfaltne mješavine na mjestu ugrađivanja, povoljnije je da su za vrijeme transporta i čekanja na ugradnju što veće spoljne temperature, što je svakako u dnevnom periodu
• za kompletan tehnološki proces, od proizvodnje, preko transporta i pripreme podloge, do ugradnje asfalta, potrebno je organizovati rad više ekipa na više lokacija, pa bi noćni rad uticao kako na povećanje troškova tako i na usporavanje dinamike realizacije.
Napominjemo da su se predmetni radovi izvodili bez potpune obustave saobraćaja već uz promjenu režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova, uz postavljanje semaforske signalizacije, upravo da bi se ometanje funkcionisanja građana smanjilo na najmanju moguću mjeru, a rad pod saobraćajem je nepovoljnost za izvođača radova kako sa aspekta dinamike tako i sa aspekta bezbjednosti radnika" – navodi se u odgovoru koji nam je prolsijedila inženjerka Zorica Božović iz republičke Direkcije za saobraćaj.
Prethodno nam je u Direkciji objašnjeno i da su bili u pitanju radovi koje je izvodila firma „Tehnoput-MNE". „Radvi su se izvodili u okviru realizacije Ugovora o investicionom presvlačenju asfaltnog kolovoza na državnim putevima – sanacija asfaltnih kolovoza za putne pravce u sekciji Kotor koji je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva – Direkcija za saobraćaj zaključila sa ovom firmom. Ugovorom su obuhvaćeni putni pravci M-2 Debeli brijeg – Kamenari-Kotor, M2 Krtoljska raskrsnica – Petrovac, M 2.1 Lepetani – Krtoljska raskrsnica, M – 2.4 Petrovac-Bar-Ulcinj i R – 1 Kotor – Trojica. Na dvadesettri poteza je izvršena sanacija 38.476,00 metara kvadratnih asfaltnih kolovoza. Ugovorena vrijednost radova je 348.198,75 eura sa PDV-om. Radovi su se izvodili iz pravca Debelog Brijega prema Ulcinju. Takođe, izvođač radova „Crnagoraput" AD Podgorica na osnovu Ugovora o redovnom održavanju i zaštiti državnih puteva u sekciji Kotor za period 2015-2019. godina, u okviru svojih redovnih aktivnosti, izvodio je radove na sanaciji udarnih rupa i manjih poteza asfalta na istim putnim pravcima iz pravca Ulcinja prema Debelom brijegu (radovi se izvode po potrebi, više puta u toku godine). Redovno održavanje pored mjestimičnog popravljanja kolovozne konstrukcije obuhvata i niz drugih pozicija radova na poprvaci, čišćenju, održavanju i zaštiti svih elemenata puta, u granicama putnog pojasa, u vanzimskom i zimskom periodu. Ugovorena vrijednost svih radova za četiri godine je 6.403.200,00 eura sa PDV-om ( 1.600.800,00 eura na godišnjem nivou)" – navodi se u saopštenju koje nam je proslijeđeno.