Arhiva

U organizaciji Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora, juče na Dan pobjede nad fašizmom, održano je predavanje "Diskursi o ženama Boke Kotorske od 1815-2015. godine".

Predavanje je održala dr Ervina Dabižinović, koordinatorka Anime, a ono predstavlja presjek njene doktorske teze odbranjene na Univerzitetu u Novom Sadu, februara 2018.

Navodeći da prilike za ovakav vid predavanja nisu česte kako u Centru za žensko i mirovno obrazovanje, tako i u našem društvu, prisutne je najprije pozdravila koordinatorka Anime Ljupka Kovačević.

"Na današnji dan 1945. godine proglašena je pobjeda nad fašizmom sa vjerom da je to zlo pobijeđeno. Danas se svakodnevno pitamo da li ulazimo u neki novi fašizam. Ovo što preživljavamo i sa čim živimo sve više liči i ima znakova nadolazećeg fašizma. Ervininim radom bi trebalo da doprinesemo sjećanju ali i da jasno pokažemo da postoje ljudi koji baštine vrijednosti antifašizma" – kazala je Kovačević.

O svom radu "Diskursi o ženama Boke Kotorske od 1815-2015. godine" govorila je autorka dr Ervina Dabižinović, koordinatorka Anime.

"Ovo što danas vidite ovdje jeste margina koja prelazi granice teritorijalnosti Boke Kotorske, regiona, nacionalnog i internacionalnog nivoa, zato što se radi o ženama koje su svojim životima i svojim doprinosom zapravo sve to – polazna osnova mojih istraživanja" – kazala je Dabižinović, dodajući da nije bilo lako doći do informacija koje je sakupljala dvije godine.{gallery}1a1anima1005{/gallery}

Ona je kazala da većina institucija nije bila raspoloživa, zbog toga što crnogorski arhivi predstavljaju "ćoškove" na kojima se nalaze naslagana dokumenta koja nisu selektovana.
Doktorska teza Ervine Dabižinović "Diskursi o ženama Boke Kotorske od 1815-2015. godine" broji 400 stranica. Posmatrani period je vrijeme od 200 godina.
"U tih 200 godina desili su se na međunarodnom i našem planu, u istorijskom, političkom i ekonomskom smislu značajni događaji koje sam morala posmatrati paralelno i komparativno. Ako se nešto dešavalo u svijetu, šta se to u talasima događalo, ne samo na prostoru Balkana ili u prostoru bivše Jugoslavije, nego na jednom malom lokalitetu odnosno teritoriji koja se zove Boka Kotorska. Moja namjera je bila da u tom periodu od 200 godina pokušam da razumijem društveno-politički kontekst u kojem su te žene živjele, da probam da vidim kroz koje smo mi društveno-političke okvire i državne prošli i kako su žene u svim tim državnim i političkim okvirima prošle, koja je bila njihova pozicija, šta su one tada radile, čime su se bavile, šta su morale da urade, šta su željele, šta su mogle da izaberu da urade i da li je uopšte postojala neka društvena sudbina žena" – objašnjava Dabižinović, navodeći da se sve posmatra kroz proces emancipacije i modernosti.
"Proces emancipacije nije ništa drugo nego proces osvajanja lične slobode. Ja sam tragala za ženama koje su imale tu ličnu slobodu da daju ovom prostoru doprinos koji, moram priznati, da je potpuno nevidljiv, da se o njemu ništa ne zna, i da se na kraju ove naše priče može reći da u obrazovanju koje uče ljudi u Crnoj Gori, neophodno bi bilo vidjeti i imati ovo što se nalazi u njihovim životima" – kaže Dabižinović, dodajući da su žene u njenoj doktorskoj tezi polazna osnova.
"U istorijskom mainstreamu ćete naći sporadično podatke o ženama, o tome gdje su one bile u istorijskim i političkim dešavanjima. Zato se otvorio prostor društvene istorije koji čuva istoriju svakodnevnice koja zapravo pripada ženama. Žene nikada niko nije pitao kako se osjećaju u ratovima, gdje su one u tim ratovima, šta one u tim ratovima rade i da li one nešto moraju raditi u tim ratovima.
Važno je, takođe, proizvodnja znanja o rodnim razlikama. Radi se o specifičnoj društvenoj grupi, o ženama, koje su socijološki jedna posebna grupa koja je prilično raznorodna, vrlo heterogena. Određene grupe unutar tih velikih grupa su marginalizovane ili diskriminisane na različite načine.
Patrijarhat ili ovo što se zove tradicionalno znanje i tradicionalni sadržaji govore iz rodnih uloga muškaraca i žena, iz onoga što kultura definiše na osnovu naših bioloških razlika, statuse i društvene sudbine i jednih i drugih" – pojašnjava Dabižinović.
Cilj njene doktorske teze bio je prikupljanje, auto selekcija i klasifikacija podataka na jednom mjestu o institucijama obrazovanja, organizacijama žena i doprinosu pojedinih žena ravnopravnosti i emancipaciji žena u Boki Kotorskoj tokom dva vijeka.