Arhiva

„Kotorska jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore zimi u ambulanti dnevno zabilježi tridesetak intervencija, a u ljetnjem periodu između 45 i 60, dok je terenskih intervencija na godišnjem nivou dnevno u prosjeku pet do šest", kazao je gostujući u našoj emisiji „032" dr Boris Maslovski.

On navodi da je proteklih dana, zbog meteoroloških prilika koje čine vazduh prilično zagušljivim, povećan broj pregleda koji bilježe ekipe hitne pomoći i izabranih ljekara. „Naročito nam se obraćaju hronični plućni bolesnici" – kaže dr Maslovski i apeluje na hronične bolesnike da prije svega redovno uzimaju terapiju. „Kada su vremenske prilike nepovoljne svakako bi trebalo izbjegavati gužve te direktno izlaganje suncu, iako je u ovom trenutku jako sunce zapravo u začetku. Tokom proljeća se javlja problem i kod osoba koje imaju polenske alergije pa ovi pacijenti moraju koristiti određenu vrstu terapije, makar u jednom periodu, kako bi izbjegli određene tegobe" – kaže dr Maslovski.

U našem gradu je angažovana jedna mobilna ekipa hitne pomoći, a tokom ljeta im u noćnoj smjeni pomaže još jedan dežurni ljekar.
Kako navodi dr Maslovski, mobilnu ekipu čine ljekar, dva medicinska tehničara i vozač saniteta.
On kaže da poseban problem predstavlja razuđen teren na području kotorske opštine, ali i da ekipa u kritičnim situacijama (kada se ukaže potreba za dvije ili više intervencija u isto vrijeme) ima pomoć kolega iz Tivta i Budve te kotorske Službe zaštite i spašavanja. „Naša obaveza je da po pozivu dođemo i do Dragalja sa jedne strane, pa do recimo - Lastve Grbaljske, sa druge. Pokrivamo područje i do dijela njeguških serpentina, tu su područja Krimovice i Bigove koja su takođe dosta udaljena, a ljeti zbog saobraćajnih gužvi nije jednostavno doći ni do Stoliva, iako nam je relativno blizu" – kaže dr Maslovski. Zato se, navodi on, nameće potreba za još jednom mobilnom ekipom hitne pomoći. „U odnosu na broj stanovnika, za Kotor je predviđena jedna ekipa ali naš Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore nam izlazi u susret tako što ljeti angažuje još jednog ljekara u noćnoj smjeni. Ono što Zakon, nažalost, ne tretira jeste činjenica da u određenom dijelu godine u gradu ima više turista, dnevnih posjetilaca ali i osoba koje su radno angažovane u Kotoru, što povećava broj stanovnika i samim tim naš obim posla. U svakom slučaju, pomoć još jednog ljekara tokom ljetnjih mjeseci nam je zaista dragocjena" – kaže dr Maslovski.

Razlozi zbog kojih je neophodno zatražiti hitnu medicinski pomoć lično ili putem telefona 124 su, kako navodi, brojni.
Među njima su: moguća smrt, poremećaji stanja svijesti, glavobolja sa pomućenjem svijesti, moždani udar, padavica odnosno epileptični napad (prvi put ili praćena povredama ili ako traje više od dva minuta, kod trudnica, povrijeđenih, dijabetičara), intenzivan bol u grudima, teškoće sa disanjem, jak bol u stomaku, povraćanje krvi, krv u stolici ili crna stolica, nekontrolisano krvarenje, teže alergijske reakcije, povrede uzrokovane hemikalijama, teške opekotine – povrede nastale električnom strujom, povrede glave, vrata, grudnog koša, abdomena, otvoreni prelomi, saobraćajni udes, padovi sa visine, ujedi životinja, pokušaj samoubistva, samoubistvo, pokušaj ubistva odnosno ubistvo, trovanje ljekovima, narkoticima, hemikalijama, utapanje, porođaj u toku, preveremeni porođaj, izrazito vaginalno krvarenje.
Tegobe zbog kojih nije neophodna hitna medicinska pomoć već je potrebno da se pacijent obrati izabranom ljekaru odnose se na stanja prehlade, kašlja koji je tek počeo, na bolove u zglobovima i mišićima, grlobolju, bol u uhu koji prolazi nakon korišćenja analgetika, zubobolju, povišenu tjelesnu temperaturu tokom tri dana, redovnu terapiju, redovno mjerenje pritiska, redovnu zamjenu urinarnog katetera te bolnu menstruaciju.

Kotorskoj jedinici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su nedavno donacijom Rotari kluba opredijeljena dva EKG aparata, dok je prošle godine Republika Turska kotorskoj mobilnoj ekipi hitne pomoći obezbijedila reanomobil.
Podsjetimo, dežurni telefon Hitne pomoći je 124.