Arhiva

Zemlje koje izlaze na Mediteran ne predstavljaju samo istorijsko i kulturološko jedinstvo, već one dijele projekte, identitet i zajedničko stvaranje, ocijenio je ambasador Republike Italije Luka Zelioli.

On je sinoć u Galeriji solidarnosti u Starom gradu otvorio izložbu pod nazivom „Slike italijanskih marinista na području Boke Kotorske".

"Mediteran nije nešto što nas dijeli već je to tačka spajanja. Ako je to karakteristično za Mediteran, još je više karakteristično za Jadransko more na koje se oslanja i na koje gleda ovaj prelijepi grad Kotor. To je samo jedno malo more preko kojeg je zbog toga još lakše rasteći sve te konce i konopce saradnje između Italije i Crne Gore", kazao je Zelioli.

Predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender je rekao da je projekat urađen u saradnji sa Narodnim univerzitetom iz Trsta sa kojim je ova organizacija zajedno konkurisala u regiji Friuli-Venecija –Đulija. "Organizatori su Zajednica Italijana Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore Kotor. Zahvaljujući ogromnom naporu kustosa Radojke Abramović ova izložba je večeras pred vama", kazao je Dender.

Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović kazao je da vode Jadrana, Iako zašle duboko u kopno, nikada nisu razdvojile dvije obale, već su nasuprot, zapljuskujući ih, do dana današnjeg i te kako spajale. "
"Na istočnoj obali, na samom jugu, zavukle su se među vijencem gora i dozvolile valovima da ih zapljusne i u njma otisne najljepši pečat prirode, zaliv Boke. Od postanka, svojom ljepotom i mirom, Boka je mamila, plijenila i osvajala, klesala duh i bila nepresušno izvorište nadahnuća umjetnika, ali i onih koji su kroz umjetnost željeli ostaviti priču života i vremena.{gallery}1a1aMARINISTI18{/gallery}

Jedno poglavlje te priče je večeras pred nama i dokaz je jednog vremena kojeg su stvarala dva naroda sa dvije obale, a čija je zajednička posvećenost bila morska površina. Jedni ploveći a drugi bilježeći, našli su svoj životni put i cilj na istom plavom prostranstvu, ostavljajući nam na najljepši način zapise prošlosti, koje danas čitamo istim jezikom, jezikom umjetnosti.
Zbirka slika marinista, na ovoj izložbi, koje su sakupljene na teritoriji Boke Kotorske, samo potvrđuje koliko je narod Crne Gore i narod Italije neminovno upućen jedan na drugog. U dugom periodu minulih vjekova kroz koji su se prožimali uticaji ova dva naroda, uvjek smo znali prepoznati I prihvatiti kulturne vijednosti, a njegujući ih i čuvajući, postajali su nam savršen uzor za sopstveno uzdizanje svijesti o bogatstvu nad kojim rastemo.

Posebna je čast ostvariti saradnju i realizovati ovakav projekat sa udruženjem kakvo je Zajednica Italijana Crne Gore, koje se sasvim opravdano prepoznaje baš kao nosilac obilježja svog naroda čiji pečat je utisnut na bokeškom kamenu.

Nakon izvanrednih izložbi Janisa Kunelisa I Mikelanđela Pistoleta, Zajednica Italijana, ali i Pomorski muzej Crne Gore, željeli su da se predstave i izložbom sa ovih prostora i još više potvrde povezanost naroda sa dvije obale Jadrana.
Nadam se da smo u tome i uspjeli.
Na kraju želim da čestitam gospođi Radojki Abramović, koja nas je zasta znalački počastvovala ovom izložbom i da se zahvalim Nj. E. ambasadoru Republike Italije, gospodinu Luki Zelioli što nam je učinio čast da otvori večerašnju izložbu", poručio je Radulović.

Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović je kazala da se čuvanjem , obradom i prezentacijom slika italijanskih marinista na području Boke Kotorske učinio samo još jedan značajan korak u cilju njegovanja kulturne i prijateljske saradnje Crne Gore i Italije.

"Ovaj katalog je napisan sa ciljem da se široj javnosti prikaže važan dio našeg kulturnog blaga – 45 slika italijanskih marinista, od kojih su mnogi bili pripadnici porodične slikarske škole, a neki samostalni autori", kazala je Abramović i ukazala na potrebu konzervacije i restauracije slika pohranjenih u zbirci Bogorodičinog hrama.

Uz oltarsku sliku "Sv. Nikola blagosilja Tartanu" postavljenu na centralnom dijelu galerije, na izložbi su između ostalih djela: Bitka braće Marka i Joza Ivanovića kod Patrasa 1751. godine, autora Vinčenca Kilone iz Venecije (1823. godina), Brik Caterina S, autora Rafaela Korsinia, Brik Pjerino, autora Antonia de Simonea, Austrijska i engleska flota ispred Bejruta (F.Fergola), Parobrod Mikele Vučetić (Đovani Luco)...

Izložbi su prisustvovali i predsjednica i generalni direktor Narodnog univerziteta iz Trsta Kristina Benusi i Fabrizio Soma, članovi Skupštine zajednice Italijana, generalni konzul R. Hrvatske Veselko Grubišić, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i potpredsjednici Ljiljana Popović Moškov i Milivoje Samardžić.

U muzičkom dijelu programa nastupili su tenor Aleksandar Janićijević i korepetitor Dejan Krivokapić.