Arhiva

U organizaciji OJU ,,Muzeji" Kotor, sinoć je u Galeriji solidarnosti otvorena izložba slika autora Mirka Mitka Bulajića i predstavljena monografija koju je uradila istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Ljiljana Zeković.

"Mitko Bulajić je slikar prefinjene likovne kulture, tananog senzibiliteta u duši sanjara i vizionara čije je djelo ušlo u antologijske vrijednosti naše likovne baštine" – kazala je Zeković.

Bulajić je rođen 1926. godine na Cetinju. Završio je Školu likovnih umjetnosti u Herceg Novom, gdje su mu profesori bili Petar Lubarda, Milo Milunović, Đorđe Oraovac, Svetomir Poček, Milan Božović, Miloš Vušković i Vojo Stanić. Krajem šezdesetih godina je diplomirao na Višoj pedagoškoj školi u Nikšiću, a 1953. postaje član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Svoj stvaralački i životni put je vezao za Herceg Novi, gdje se bavio pedagoškim radom u Gimnaziji, Osnovnoj školi ,,Milan Vuković", Srednjoj umjetničkoj školi, a jedno vrijeme je bio angažovan i kao scenograf u hercegnovskom amaterskom pozorištu. Umro je u Beogradu 1980. godine.
U herceg Novom zasniva svoju porodicu, posvećuje se slikarstvu i pedagoškom radu.{gallery}1a1bulajic2203{/gallery}

"Njegovi učenici sjećaju se svoga profesora. Gospodin Vojo Milošević i Mišo Brajović koji kažu: I kao čovjek, pedagog i istaknuti umjetnik, naš profesor Mitko Bulajić plijenio je svojom fizičkom pojavom, produhovljenim likom i manirima pravog gospodina, a posebno svojim vedrim osmijehom i spremnošću da blagom i poučnom rječju oslobodi i razvija misao, osjećanja i talenat generacije učenika hercegnovske gimnazije" – ističe Zeković, dodajući da je i sam umjetnik Bulajić učio od eminentnih umjetnika, poput Petra Lubarde i Mila Milunovića.
"Ono što Bulajić prihvata od obojice je motivsko opredjeljenje za pejzažno slikarstvo. Preovladava dramatika crnogorskog kamena, kreativni podsticaj nalazi u mediteranskom ambijentu" – objašnjava Zeković, dodajući da se radi o umjetniku koji je slijedio svoje stvaralačko nadahnuće načazeći inspiraciju u primorskim mjestima.
Duhovna vertikala koju je ponio iz svog rodnog Cetinja, kaže Zeković, a koja se zasniva na crnogorskoj epskoj i istorijskoj tradiciji, ostaće duboko usađena u njegovoj duši. Međutim Herceg Novi i Bokokotorski zaliv predstavljaće inspirativni nukleus njegovog cjelokupnog likovnog djela.
"Tako se na njegovim ranim radovima, pejzažima, na prvi pogled fotografske analitičnosti, smjenjuju bokokotorski gradići i ribarska mjesta: Herceg Novi, Rose, Perast, hercegnovski Škver u kojem se odvijao život malog gradića orjentisanom prema moru. On zapravo udahnjuje novi život ambijentu koji ga je privlačio kao slikara, strasnog ribara, majstora bućanja, a prije svega, skromnog čovjeka čija se tiha priroda i topla ljubav prema svijetu reflektovala u njegovom djelu" – zaključila je Zeković.
U Crnogorskom književnom listu, u oktobru 2004. godine, o slikarstvu Mirka Mitka Bulajića, poznati crnogorski slikar Nikola Vujošević zapisao je: ,,Izvjesno je da je Bulajić u snu slikao, a slikajući sanjao. U stvari, prenosio je na platna svoje imaginarne slike, opsene, svoju spokojnost i dobrotu. Sve je radio blaženo miran očekujući zadovoljstvo i sreću. Otuda potpuna iskrenost, lirska izražajnost i nadasve eho duše cjelokupnog njegovog ljudskog i umjetničkog bića".
Pozdravivši prisutne ljubitelje umjetnosti u Kotoru, izložbu je otvorila potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov, zahvalivši se porodicama Bulajić i Lučić što su, kako kaže, omogućili ovu izložbu u Kotoru.

Potpredsjednica Moškov je kazala da je od osamdesetih godina, kada je preminuo Mitko Bulajić, poznati slikar bio zanemaren.

"Smatram da je to nedopustivo i da to ne bi trebalo da se desi nijednom umjetniku, a pogotovo ne umjetniku kakav je Bulajić. Kada pogledam njegove radove, vidim slikara koji je svjestan svog identiteta i koji čuva tradiciju, a osjećanja koja njegova djela bude u meni je nešto što umjetnost kakva je slikarstvo treba da budi u svakom čovjeku, a to je neka lirika, spokojstvo, boženstvo, mir. Mislim da nam to svima treba" – kazala je potpredsjednica oškov, proglasivši izložbu otvorenom.
U muzičkom dijelu programa nastupila je violončelistkinja Ana Dulović.
Izložba sa 26 slika, u čijem je središtu motivsko opredjeljenje za pejzažno slikarstvo i mrtvu prirodu, nadrealizam i lirski likovni izraz koji se očitava u mediteranskom krajoliku barki, marina i kamenih kuća, biće otvorena 15 dana.