Arhiva

Bez značajnijeg iskoraka u otvaranju društva u cilju rješavanja  problema i bez razgovora o raznim temama, neće se riješiti ovaj, uz zarobljenost institucija države, danas jedan od najvećih problema Crne Gore, ocijenio je predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić.

Po njegovom mišljenju, zatvorenost za širu debatu, nezainteresovanost za zajedničko djelovanje i usko posmatranje iz ugla sopstvenih interesa doveli su, između ostalog, i do problema sa kojim se susrećemo kada je u pitanju prostor na kojem živimo.

Na pitanje kako inicirati značajniju zainteresovanost i odlučivanje građanstva kada je riječ o zaštiti područja Kotora, te da li su njegovo korišćenje, zaštita, sanacija i revitalizacija teme oko kojih se građani značajnije mogu aktivirati kroz ostale zakonske oblike djelovanja, a ne samo kroz političke institucije, Jokić navodi da je prethodno potrebno promijeniti paradigmu razmišljanja o tim stvarima.

"Na javne rasprave o planskim dokumentima većina ljudi dođe i posmatra onu svoju parcelu, ili u najboljem slučaju njenu okolinu. Da mu ne bude zelena površina nego građevinsko zemljište, koja mu je spratnost, zauzetost i izgrađenost. To su najčešće stvari o kojim se priča na tim javnim raspravama. Zato, moramo biti pošteni i reći das mo svi učestvovali na neki način u ovome što imamo danas", kazao je Jokić za Radio Kotor u februarskoj emisiji "Pitajte gradonačelnika".

Dodaje i da se Detaljni urbanistički plan (DUP) Kostanjice usvajao uz javne rasprave i inicijative građana. Inače, Informacija o statusu predmeta u Sekretarijatu za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje (Kostanjica i Dobrota) jedna je od tačaka SO Kotor zakazane za 12. mart.

"Naravno, tu glavnu odgovornost nosi Ministarstvo na čijem je čelu tada bio Branislav Gvozdenović, koji nije smio da da saglasnost na nešto što nije usklađeno sa Prostornim planom opštine. A dao je saglasnost. Ipak, i pored toga smo svi mi zajedno, dijelom indirektno, odgovorni što u tom trenutku, kada su neke stvari bile i dalje u momentu kada se mogu i spriječiti i korigovati, odnosno riješiti na drugačiji način, nismo reagovali zajedno", kazao je Jokić.

Na pitanje zbog čega postoji utisak da stručna javnost, intelektualci, akademici, inženjeri, profesori, nijesu dovoljno glasni u javnosti, odgovara da je riječ o problemu sveukupnog crnogorskog društva.

"Kada ste, izuzev par časnih izuzetaka, vidjeli neku intelektualnu raspravu ili skup intelektualaca koji su rekli da nešto nije dobro u ovom društvu. Jer, nije moguće da je sve dobro. Svuda u svijetu postoje rasprave, govori se da nešto ne valja, ili da nešto treba unaprijediti. Samo u Crnoj Gori toga nema. Pogledajte u Francuskoj kakve su tamo oštre debate. Na kraju krajeva u regionu pogledajte Hrvatsku i Srbiju. Obije države imaju ljude koji su intelektualci, koji su van politke, koji redovno na nedjeljom nivou kritikuju pojave. Koliko takvih ljudi znate u Crnoj Gori? Ako znate ijednog, izuzev nekoliko časnih izuzetaka, gotovo da ih nema", konstatuje Jokić.

Kaže da danas u Crnoj Gori ne postoji ni društvena rasprava o bitnim pitanjima.

"Ne postoji ni društveni konsenzus o bitnim pitanjima. Da uzmemo primjer Kotora. Da li se u Crnoj Gori vodi rasprava o tomer da je Kotor kao grad ugrožen? Da je jedini grad pod zaštitom Uneska ugrožen, da mu je status ugrožen? I na kraju legitimno je i da se brani stav da je možda bolje razvijati grad, a ne biti na Uneskovoj listi. Međutim, nema argumenata u javnosti koji se podastiru u prilog tome, nego se ćuti. I onda, što je manir u našem društvu? Da kada se nešto desi, kada je nešto gotovo, onda kažemo nije valjalo. Dolaze mi redom ljudi povodom DUP-a Dobrote. Slažem se, ne valja. Ali, postojala je i neka javna rasprava iz čijeg se izvještaja vidi da su pojedinci samo brinuli o svojim parcelama", kazao je Jokić.

Dodaje da obaveza biti građanin, ne znači samo imati prijavljeno prebivalište.

„Biti građanin znači učestvovati u svemu onome što su procesi u uređivanju življenja na tom području. To je i pitanje politike, ali i udarnih rupa na kolovozu. Zato, svaka kritika, ali ne kritika radi kritike, je više nego dobrodošla. Da raspravljamo i unaprijedimo stvari. Ako ćemo da cijelo crnogorsko društvo ide naprijed, bitan je temeljan dijalog", kaže Jokić.

Problem je, dodaje, „i zarobljenost institucija i države".

„Crna Gora nije u zadnjih 30 godina u društvenom smislu produkovala nijedan iskorak u smislu drušvenih foruma, već se dodatno hermetički zatvara u klanovske borbe vladajuće partije, što je sve užasno nezdravo za društvo. O tome, o otvaranju društva, svjetski mislioci pišu zadnjih 200 godina", kazao je Jokić, naznačivši kako je to danas kod nas problem značajniji od svih ostalih.