Arhiva

Arhitektica Biljana Gligorić iz NVO „Expedecio" ocijenila je da je Zakon o prostornom planiranju katastrofalan i da je žrtvovao prostor Crne Gore zarad nečijih ličnih interesa.

Gostujući u emisiji „Razgovori nedjeljom „ Radio Kotora Gligorić je kazala i da se vrlo malo uradilo da se Kotor sačuva i da se nasljeđe doživljava kao teret, a ne kao naš važan resurs.

„Prošle godine u septembru usvojen je novi „nesrećni" Zakon o prostornom planiranju. Taj Zakon je katastrofa za prostor Crne Gore, koji umjesto da se spasavao, u ovom trenutku je samo gurnut u provaliju i žrtvovan zarad nekih ličnih interesa.

Poslije toga smo bili malo deprimirani. Posebno se ja osjećam bespomoćno, jer u suštini mi smo legalisti i potrebni su nam ti društveni i sistemski okviri da bismo mogli da djelujemo.

I onda, ako sa jedne strane imate Zakon koji je makar korektan, onda imate mehanizme da učestvujete u nekim korekcijama u prostoru, bilo da su to javne rasprave ili primjedbe, gdje vi možete da kažete svoje mišljenje.

Sada se prvi put osjećamo da je nama praktično sve uzeto iz ruku, i da mi nemamo više nikakve mehanizme da planiramo svoj prostor, nemaju građani, a nemaju i opštine, kao lokalne samouprave.

Ideja nam je bila da istrajemo u borbi za očuvanjem ovog prostora u Boki, koji u krajnjem slučaju utiče i na kvalitet života. Upravo zato što smo u ograničenom prostoru, koji ima dvije ulice, gdje praktično svaka promjena utiče na dinamiku grada i života.

To je neka naša privrženost struci i želji da edukujemo ljude o važnosti prostornog planiranja i o skupoći grešaka, kada se naprave.

NVO „Expedicio" se godinama, tokom posjeta Boki i Kotoru sretala sa ljudima iz UNESCO-a, ne zato što su oni imali poseban odnos prema nama, nego zato, što oni jednostavno žele da čuju mišljenje i druge strane, građana i stručne javnosti, radi prikupljanja informacija.

Mi smo već 2008. godine dobili upozorenje, da moramo pažljivo planirati, a ne preplanirati, jer je neplanska urbanizacija glavna opasnost za razvoj.

Mogu slobodno reći, u čitavom tom procesu i Vlada i Ministarstvo imaju jedan odnos, koji je u samu ruku nebriga, samim tim što odobravaju da se ovdje gradi (benzinske pumpe, auto servis i kafana) na ulazu u grad pod zaštitom UNESCO-a.

Mi uopšte ne razumijemo značaj tih nekih tačaka u prostoru.

Vrlo malo napora je učinjeno da se Kotor sačuva. Ne razumije se koliki je to gubitak za sve nas i nema puno lokacija koje su izgubile status. Jednostavno skrećete na sebe pažnju da ste učinili nešto što ne treba. Nasljeđe se doživljava kao teret, a ne kao naš važan resurs. Mi sa novom gradnjom potpuno gutamo stare strukture i potpuno mijenjamo doživljaj zaliva", kazala je Gligorić. (Foto - Facebook)