Arhiva

Destinacije kulturnog turizma širom Evrope povezane su posebnim rutama koje tematski objedinjuju ponudu srodnih sadržaja, a Kotor tek treba da nađe mjesto na njima, ocijenjeno je nakon sastanka direktorice Turističke organizacije opštine Kotor Ane Nives Radović sa predsjednicom hrvatskog Udruženja za turističke i kulturne rute „Kultur tur" Dubravkom Davidović.

"Tematsko povezivanje turističkih mjesta koje spaja kulturna baština srodnog sadržaja dio su programa zaštite kulturnih dobara koje decenijama unazad razvija Savjet Evrope. Pored zvaničnih, velikih ruta dugih hiljadama kilometara širom Evrope postoji niz manjih, prekograničnih ruta koje objedinjuju kulturno nasljeđe u dvjema ili više država, a upravo bi zahvaljujući dobrotskoj čipki Kotor trebalo da bude uvršten na mapu „Puta čipke", kako bi se nova regionalna ruta zvala", istakla je Radović.

Dobrotska čipka je, kako dodaje, kulturno dobro čiju vrijednost posebno prepoznaju evropske institucije koje su u vrijeme integracionog procesa Hrvatske akcenat stavile na hvarsku, pašku i sunčanu čipku iz Brodskog Posavlja.

"Važno mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini zauzima i lepoglavska čipka, a ona je primjer kako je jedno mjesto koje je dugo bilo poznato samo po tome što se tamo nalazi zatvor doživjelo procvat kulturnog turizma zahvaljujući turističkim rutama koje obilaze ljubitelji čipkarstva. Majstori ovog zanata za dobrotsku čipku kažu da ima još veću vrijednost i doslovno traže od nas da je kroz radionice i izložbeni prostor promovišemo, kako bi sadržaj ove rute bio bogatiji", dodala je Radović.

Foto: Cacara – kapa čipka(crkva Sv. Eustahija u Dobroti)

Naredni korak je, kako je najavila, rad na ucrtavanju našeg grada na mapu Napoleonovog puta, za šta takođe postoji interes hrvatske strane.
"Riječ je o kulturnoj ruti koja je ustanovljena 1932. godine i odnosila se prvobitno na 324 kilometra, koliko je Napoleonova vojska prešla 1815. na putu do Kana, a koja je dalje proširena na sve teritorije koje su u to vrijeme bile pod francuskom vlašću, uključujući i Dalmaciju. Kako i Boka Kotorska ima slično istorijsko naslijeđe, ideja je da se ponuda obogaćuje na ovaj način", precizirala je ona.
Najavila je, kako se dodaje, da će u narednom periodu biti ispitane mogućnosti korišćenja turističkih potencijala unutar programa regulisanim kulturnom politikom institucija Evropske unije.
"Proces evropskih integracija se u javnosti svodi na političke i protokolarne aktivnosti, dok se ipak nedovoljno pažnje posvećuje kulturnom umrežavanju, prije svega jer ni građani, ni privreda, pa ni institucije nisu dovoljno informisani o mogućnostima koje postoje, pošto se svemu pristupa veoma površno. Upravo zbog toga vrijeme prije učlanjenja u EU treba koristiti za povezivanje, edukaciju i, naravno, povlačenje sredstava iz IPA fondova namijenjenih programima prekogranične saradnje, čemu TO Kotor tek treba da se posveti", zaključila je Radović.