Arhiva

Dugogodišnji sportski novinar i bivši direktor RTV Budva prof. dr Dragan Klarić ocijenio je da je sport izgubio prvobitni smisao zabave i da je to danas biznis sa enormnim profitima.

"Savremene tedencije sporta izložene su javnosti. Podložne su kritičkim analizama, uključujući čak i rasprave o svrsihodnosti njegovog postojanja u obliku koji danas vidimo", kazao je Klarić na okruglom stolu „Radio i sport" održanom u Kotoru u oprganizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Unije lokalnih javnih emitera Crne Gore (ULES).

I drugi dio okruglog stola, zbog obilja iznesenih podataka, naučnih izvora, komparativnih prilaza tematici, primjera iz teorije i prakse, obradili smo u emisiji Svijet nauke koju možete slušati sjutra od 17 i 15.

Klarić navodi kako je sport vremenom postao sinonim za zdravo tijelo i duh, da je zatim njegov najvažniji smisao postalo takmičenje, da bi, "zbog nevjerovatne borbe za profitom, sve više poprimio karakteristike preduzeća".

"Danas je sport biznis u kome se obrće veliki novac i ostvaruju enorni profiti. Sport je pokretač razvoja na mnogim prostorima, čak i na teritoriji čitavih država.

Javnost sporta ne ogleda se samo u zastupljenosti u masovnim medijima. Ona je prisutna u svakoj porodici, kod svakog čovjeka u bilo kom dijelu svijeta. U sportu se danas u svijetu, naravno to važi i za našu državu, bilo da govorimo o aktivanim ili pasivnim učesnicima, uključuje najmanje jedna trećina stanovništva", kaže Klarić.

Podsjeća da su savremeni mediji su u vječitoj borbi za pridobijanje potrošačkih informacija.

"Naravno to se odnosi i na sport, podrazumijeva se i na sportske informacije. Interesovanje masmedija za sport narasta do gotovo neobjašnjivih razmjera. Zato možemo reći, sa velikom dozom sigurnosti, da se sport i masmediji danas nalaze u simbiotičkoj vezi. Jedan bez drugoga ne mogu. Od stanice do stanice dnevno se emituje između 10 i 80% sportskih sadržaja. Sport je tako danas najtraženiji proizvod za stvaranje sadržaja informacija masmedija.

Gdje je u gore navedonom mjesto radiju, pogotovo lokalnom radio emiteru?
Sposobnost televizije da „donese zbivanja sa sportskih terena u dnevnu sobu, restorane i omiljena mjesta okupljanja građana, dala je izgled magije koja je bila sklona da radio potisne u drugi plan.

Naravno, nemam namjeru da danas afirmišem radio u odnosu na televiziju, ali smatram da treba da apostrofiram mnoge prednosti koje on ima, podrazumijeva se u kontekstu sporta", kaže Klarić.

Dodaje da je radio neuporedivo jeftiniji od televizije.

"To predstavlja dobru vijest kada je riječ o prenosima, intervjuisanjima ili praćenjima sportskih događaja. Radijske ekipe u odnosu na televizijske su brže, mobilnije, nema potrebe za tehničarima, kamermanima, refrektorima, šminkerima, reportažnim kolima. Jednostavno dovoljan je samo dobar novinar, jedna telefonska linija ili diktafon.

Pogrešno je shvatanje da je radio siromašan rođak televizije. On predstavlja veliki mediji koji se obraća jednoj prilično pažljivoj i nadasve probirljivoj publici.

Već sam rekao da je radio preživio snažan udar i neravnopravnu konkurenciju televizije. Ako je to tako, a jeste, onda možemo da izvedemo zaključak, da je radio pronašao sebe i da ima perspektivu u životu savremenog čovjeka, a savremeni život čovjeka je nezamisliv bez sporta. Jednostavno radio ostaje čovjekova informativna potreba.

Bez obzira što se mnoga takmičenja, pogotovo ona najprestižnija, nalaze u programima direktnih televizijskih prenosa, radio u takvim slučajevima istiće kandidaturu na kupovinu radio prenosa.

Sada se postavlja opravdano pitanje gdje je mjesto radija kada su u pitanju direktni prenosi sportskih manifestacija, da li postoji odškrinut prozor, markentiška niša, za lokalne radio stanice. Ubijeđen sam da osmišljenim marketinškim pristupom i lokalni javni emiteri imaju svoju šansu, samo je treba prepoznati i znalački valorizovati.

Širenje broja mreža lokalnog radija trebalo bi da privuče znatan broj sponzora, kojima je mreža nacionalnog radija preskupa, ili nepotrebna za širenje reklamne informacije na cijeloj teritoriji neke države, ili regiona. Komercijalna oglašavanja, u suštini imaju u osnovi pretpostavljeno ciljno tržište, a ono je kod malih i srednjih kompanija uvijek ograničeno i lokalno. Istovremeno to je šansa i za lokalni sport.

Upravo uzajamnu sinergiju sportskih manifestacija i lokalnih radio emitera treba iskoristiti za dodatno sufinansiranje lokalnih radio stanica, pogotovo ako se zna da se mnoge od njih nalaze u nezavidnoj finansijskoj situaciji.

Sport je slika društva. On je ogledalo koje reprodukuje s velikim stepenom vjernosti orginalu sve važne elemente i odnose koji ga obilježavaju. Sport dijeli sudbinu društva u kome se svakodnevno ispoljava. On ne može biti drugačiji od društva u kome egzistira. U to da je sport odista slika društva, dodatno nas uvjerava i situacija u našoj državi, posebno gradovima u kojima rade i egzistiraju lokalni javni emiteri, što je i tema današnjeg okruglog stola. Svi predstavnici lokalnih medija mogli bi posvjedočiti ispravnost ove moje konstatacije, a pogotovo ja koji dolazim iz Budve.

Naime, u vrijeme „finansijskog buma" 2008. godine u Budvi, gradu koga su u to vrijeme opravdano nazivali metropolom crnogorskog sporta, kada je opštinski budžet iznosio 78.5 milona, čak šest klubova u raznim sportovima nastupalo je u najznačajnijim evropskim klupskim takmičenjima.

Možete li zamisliti kako bi trebalo da izgleda sportska redakcija lokalnog radija koja je imala profesionalni zadatak da isprati sva ta dešavalja, a ona su se odvijala od Barselone, Vladivostoka, Pariza, Atine, Moskve, Brisela, preko Beograda do Podgorice. I sve to u sportovima koji nemaju nikakve međusobne sličnosti.
Međutim, ekonomsku krizu koja je zahvatila budvansku opštinu početkom 2010. godine među prvima je osjetio sport. Za kratko vrijeme sa sportske scene nestali su takvi sportski gigantic, kao Odbojkaški klub "Budvanska rivijera, Fudbalski klub "Mogren", Košarkaški klub "Mogren".

Na našu sreću ostao je Lokalni javni emiter Radio Budva", zaključio je Klarić.