Arhiva

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor zajedno sa SUBNOR-om Crne Gore i UBNOR-om Tivta i Herceg Novog, kao i predstavnicima OŠ "Njegoš" iz Kotora i KUD "Nikola Đurković" iz Kotora obilježili su sto godina od Pobune mornara u Boki Kotorskoj 1918. godine.

Ispred UBNOR-a triju opština vijenac su položili Vasilije Ševaljević, Dragiša Ćosović i Petar Vlaović, a ispred SUBNOR-a Crne Gore vjenac su položili predsjednik SUBNOR-a Crne Gore Zuvdija Hodžić, Anka Perović i najmlađi član antifašista Kotora Nikolina Dževerdanović.

Prisutnima se u ime domaćina obratio Vasilije Ševaljević i tom prilikom rekao sljedeće: " Pozivam sve prisutne da minutom ćutanja odamo pošto strijeljanim mornarima vođama pobune, umrlim na mukama tokom suđjenja i svim učesnicima pobune. SLAVA IM. Poštovani, sastali smo se ovdje da obilježimo stotu godišnjicu Pobune Mornara u Boki, odamo počast četvorici strijeljanih mornara, učesnika i vođa pobune mornara, desetini umrlih mornara u zatvoru tokom sudskog procesa, dvojici poginulih mornara tokom pobune i svim pobunjenim mornarima.{gallery}1a1UBNORMORNARI18{/gallery}

Događaj koji je u to vrijeme izazvao veliki interes Evrope i bio udarna vijest novina u doba kada se nazirao kraj Prvog svjetskog rata te poraz Centralnih sila. Prvi svjetski rat trajao je od 28.06.1914 do 11 novembra 1918.Vodio se na tri kontinenta i to Evropa,Azija i Afrika i na dva okeana Atlantski i Tihi okean.Od tadašnjih 53 države u svijetu u njemu je učestvovalo 36 država,odnosno 76% svjetsko g stanovništva i bilo obuhvaćeno 72% svjetske teritorije.Prvi svjetski rat učvrstio je prijateljstvo između pojedinih država,ali je istodobno ojačao i predratne animozitete između pojedinih država, afirmisao prednosti republikanskog državnog uređenja,pokrenuo potrebu demokratizacije,upzorio na nužnost ravnopravnosti žena,ubrzao proširenje izbornog prava i potvrdio smisao i važnost medjunarodne saradnje a koje su i fundamentalne vrijednosti koje baštini današnja Crna Gora.Neka je slava vjesnicima borbe i slobode".

Brojnim poštovaocima obratio se potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Slobodan Simović i rekao: ""Njihova borba za ljudska prava, protiv rata i bijede bila je pokretačka i imala je široki značaj. Mornari su dali veliki doprinos buđenju nacionalne klasne svijesti, dali podstrek oslobođenju svojh zemalja. Tako je ovdje ispod Lovćena, đe je uvijek bila živa slobodarska misao i težnja za bolje sjutra, izbio ustanak mornara- revolucionara. Iako je imao klasno – socijalni karakter ovaj ustanak nije bio samo pobuna gladnih ljudi već jedan organizovani, oružani ustanak, sa jasno proklamovanim ciljevima i zahtjevima prema Beču, rekao je narodni heroj i istaknuti crnogorski državnik Veljko Milatović, povodom 50-te godišnjice ovog ustanka".Politički svjesni mornari, među kojima je bila trećina Hrvata, Srba, Slovenaca, Crnogoraca, vjerovali su u široki revolucionarni pokret, koji će ugnjetenim narodima Austrougraske monarhije donijeti nacionalno i socijalno oslobođenje "Godine 1945. došlo je do oživotvorenja humane vizije novoga društva za koje su se borili mornari sa svojim vođama, Čeh František Raš, Hrvati Jerko Šižgorić i Mate Brničević i Anton Grabar iz Istre. Oni žive i živjeće uvijek u sjećanjima generacija", poručio je Simović.

U kraćem umjetničkom programu uz taktove kola Bokeljske mornarice, igara iz Boke iz Crne Gore, učestvovali su članovi Folklornog ansambla "Nikola Đurković" i pjesnik Miodrag Miško Prelević sa svojim recitalom.
Nakon odate pošte Crvenim mornarima, delegacije su se uputile ka Lipcima da odaju poštu devetorici istaknutih hrabrih pripadnika partizanskih jedinica primorskog i orjenskog bataljona, koji su streljani od strane italijanskih fašista 11.02.1943.godine.

U Lipcima delegaciju triju opština Kotora, Tivta i Herceg Novog sačekali su i potomci poginulih rodoljuba Dušana i Lazara Samardžića i Paska Dabovića. Oni su zajedno odali poštu i položili cvijeće na spomen obilježje. Nakon minuta ćutanja, prisutnima se obratio Vasilije Ševaljević i posjetio ih na ovaj tužan dan. "Drugarice i drugovi! mi koji baštinimo slavnu tradiciju NOB-a i antifašizma, dužni smo bili posjetiti ovo mjesto kako bi se u ime poslije ratnih generacija podsjetili što se zapravo ovdje zbilo prije 75 godinu. Može se slobodno reći da od samog početka 13-julskog ustanka Italijanske fašističke jedinice u Boki Kotorskoj nikada nijesu imale mira, zahvaljujući pernametnom djelovanju pripadnika NOP-a, koji su zbog snage neprijatelja, njegovoj surovosti, uglavnom djelovali u ilegali. Italijanske okupatorske vlasti riješene da na svaki način uspostave red i mir u svojoj novoj provinciji ( „Provincia di Cattaro"), u Kotoru su početkom februara 1943.godine, organizovali suđenje velikom broju istaknutnih pripadnika NOP-a. Bili su to borci slavnog Orjenskog bataljona i nekoliko pripadnika Primorskog bataljona, koji su se poslije snažnog pritiska nadmoćnijeg neprijatelja, ilegalno vratili na svoj teren. Zahvaljujući obilatoj pomoći koju su italijanske fašistčke vlasti imali od strane nacionalista i četnika, bili su otkriveni ,a potom zatočeni u Kotorskom zatvoru. Hrabro su podnosili strašnu torturu tokom višemjesečne istrage zloglasnog mučitelja Renata Kandide zvanog crni vitez. U svojim sjećanjima Joke Bećir Radonjić, nosilac "Partizanske spomenice 1941".godine, sestra Sava i Vuka Bećira iz grbaljskog sela Trešnjice, svjedoči na koji način su njenu braću zarobili lokalni četnici koji su ih odmah predali Iitalijanima. U kotorskom zatvoru su strahovito mučeni, što je dokazivala njihova odjeća uštirkana od krvi koju su slali kući. Jednom je, prema sjećanju njegove sestre, Savo Bećir sa unutrašnje strane platnene kese u kojoj je slao odjeću napisao: „nemojte ići kod izdajnika Đura Draškovića da molite milost za nas". Italijanski prijeki sud za Dalmaciju iz Zadra ovaj put je zasjedao u Kotoru. Na smrt je osudio 58 zatvorenika a njih 30 na dugogodišnju robiju. Prema presudi, izrečenoj 8 januara 1943 godine, 11. februara ovdje u Lipcima strijeljani su: braća Savo i Vuko Bećir, pripadnici Grbaljske čete primorskog bataljona i istaknuti „Orjenci": Obrad Dabović, Pasko Dabović, Dušan Samardžić, Lazar Samardžić, Marko Popivoda, Simo Sijerković i Nikola Šabanović. Dok su ih fašisti vezane vodili iz zatvora kroz grad prema brodiću u pristaništu,a onda u smrt, čula se njihova pjesma „ sjećala se Joke Bećir Rradonjić.i mnogi Kotorani. Na stratištu su svi devetorica umirala prkosno. Jedni su pjevali, a drugi klicali partiji i skoroj pobjedi. Većina kao i braća Bećir odbili su vjerski obred. Odbili su vezivanje očiju. Savo se okrenuo da ubice gleda u oči. Njihovo dostojenstveno držanje pred neprijateljskim cijevima (kako je očevidac pop Marko Radulović kasnije svjedočio) najveća je lekcija iz patriotizma svim generacijama poslije njih do danas, kao i onima koji dolaze poslije nas" - kazao je Ševaljević.

Pored velikog broja članova, simpatizera i poštovalaca UBNOR-a Kotor, skupu su prisustovali admiral u penziji Rajko Bulatović, predstavnik Ministarstva odbrane Darko Vuković i generalni sekretar SUBNOR-a Dragan Mitov Đurović.

(Saopštenje Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor)