Arhiva

Povodom obilježavanja sto godina od Pobune mornara u Boki Kotorskoj 1918. godine, danas je, u organizaciji Opštine Kotor, upriličeno polaganje vijenaca na spomenik u Škaljarima i održana prigodna svečanost.

"Ideju stradalih mornara smo čitali svako u svom vremenu i na svoj način, a činjenica je da su bili vođeni idealiama pravde, slobode i jednakosti i da o onome za što su se borili najbolje govori upravo pisano svjedočanstvo čovjeka koji ih je ispovijedio pred strijeljanje - don Nika Lukovića – kazao je podsjećajući na ovaj istorijski događaj predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Kada je 1. februara započela buna mornara u Boki, navodi on, bilo je jasno da oni traže mir i bolje uslove života i da tako šalju poruku cijelom svijetu. "No, stotinu godina nakon toga i dalje u Evopi postoji sve ono zbog čega su pali i borili se. Svakako, naša je obaveza da njegujemo sjećanje na njihovu borbu i ideale zbog kojih su stradali. Samo tako nećemo dozvoliti sebi da ponovo preživljavamo ono što su tadašnje generacije preživljavale" – rekao je Jokić. On je podsjetio i da je zgrada u kojoj se danas nalazi Opština Kotor zapravo ona ista u kojoj je mornarima suđeno. "Na taj način svakog dana ljudi koji vode ovaj grad moraju biti podsjećani da postoje ideje koje su vrijedne robije i života i da ideje i patriotizam nisu kakvima nam se ponekada čine, nisu skup interesa beskorisnih ljudi. Zbog toga moramo u godinama pred nama jednako dostojno obilježavati ovaj dan. Stradalim mornarima, neka je slava" – poručio je Jokić.{gallery}1a1spomenik18{/gallery}

Svečanosti kojom Opština Kotor obilježava Dan sjećanja na stradale mornare je, pored predstavnika lokalne uprave, prisustvovalo: deset pripadnika Ratne mornarice Crne Gore koje je predvodio kapetan Korvete Goran Pajević i glavni odred Bokeljske moranarice na čelu sa admiralom Antunom Sbutegom. Povodom jubileja, danas su svečanosti prisustvovala 44 predstavnika Ministarstva odbrane Republike Češke kao i delegacija grada Prerova – rodnog mjesta stradalog mornara Františeka Raša, zatim
ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Urban Karel, ambasador Slovačke Roman Hloben, predsjednik Odbora za odbranu Parlamenta Republike Češke Jana Černohova, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Crne Gore Obrad Stanišić, ministar kulture u Vladi Crne Gore Aleksandar Bogdanović te predstavnici lokalnih samouprava i istaknutih institucija Crne Gore.

Skupu je prisustvovala predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović te potpredsjednici Opštine Branko Nedović i Milivoj Samardžić, kao i predstavnici gradskih javnih preduzeća.

U ime češke delegacije prisutne je pozdravio direktor Odbora za ratne veterane pri Ministarstvu odbrane Češke Republike pukovnik Eduard Stehlik.
"Ovi hrabri muškarci dali su svoje živote u borbi za nezavisnost naših naroda. Ne smijemo nikada zaboraviti da su pobunjenici tražili ne samo poboljšanje svojih uslova života, nego prije svega što hitnije okončanje rata kao i pravo naroda Austrougarske monarhije na samoopredjelenje" – rekao je Stehlik koji se osvrnuo na jednu, kako je istakao, ličnu uspomenu. "Slično kao i mnogi od vas i ja sam kao mali dječak na stranicama udžbenika istorije posvećenim Prvom svjetskom ratu naišao na tri fotografije koje su pratile tekst o pobuni mornara. Na prvoj fotografiji je bila krstarica „Sankt Georg", moćan ratni brod koji je predstavljao simbol pobune. Na drugoj fotografiji je bio mladi nasmijani muškarac u mornarskoj uniformi – František Raš iz Prerova, vođa pobune. Na trećoj fotografiji se vide četvorica mornara, vođe pobune koji su bili osuđeni prijekim sudom na smrtnu kaznu na mjestu izvršenja ove kazne. Kada sam prije više godina prvi put došao ovamo u Boku Kotorsku, odlučio sam apsolvirati isti put kao oni. Krenuo sam od zgrade zatvora u centru grada, prošao sam kroz bedeme, sa desne strane mi je ostao živopisan Kotorski zaliv i polako uz malu uzbrdicu stigao sam ovamo, gdje se sada mi nalazimo. Na mjesto pogubljenja. Pokušavao sam tom prilikom zamisliti što su ta četvorica muškaraca osjećala. Da li su se opraštali sa svojim najbližima, da li su mislili na svoje drugove, da li je njima pred očima proletio cio njihov dotadašnji život. Kako je stvarno bilo nikada nećemo saznati. Možda su se oni tada pitali, da li će se njih ubuduće neko sjećati.Da li neće biti njihova žrtva zaboravljena, da li narodi iz kojih su oni poticali će se njima ponositi da su oni između prvih tražili pravo na oslobođenje i samoopredjelenje naroda. Ja sam čvrsto ubijeđen, da bi František Raš, Anton Grabar, Jerko Šizgorić i Mate Brničević bili zadovoljni, kada bi nas ovdje danas vidjeli. Kada bi saznali da njih stvarno nismo zaboravili, da se njih i nakon dugih 100 godina sjećamo. Uspomena na ove hrabre muškarce, mučenike koji su dali svoje živote za ostvarenje prava naših naroda na slobodu i nezavisnost, uvijek će ostati u nama. Odajem im duboko poštovanje, a vama svima se duboko zahvaljujem što ste danas došli" – rekao je pukovnik Stehlik.
"Pobuna 6.000 mornara na 40 brodova bivše Austrougarske ratne mornarice u Boki Kotorskoj od 1. do 3. februara 1918.godine bila je prije svega masovna demonstracija želje za okončanjem besmislenog rata kao i želja za poboljšanjem loših uslova za život mornara – kazao je na svečansoti u Škaljarima ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Karel Urban. On navodi da postoji nekoliko uglova gledanja na pobunu, koja je, kako kaže, radi nejedinstva pobunjenika relativno lako suzbijena. "Pogledi su različiti i to od marksističke teorije o klasnoj borbi i uticaju boljševičke oktobarske revolucije u Rusiji – pa do ideje da se radilo prije svega o otporu mornara iz slovenskih zemalja protiv Habsburške monarhije. Ostaje i činjenica, da je među pobunjenicima bilo predstavnika mnogo naroda, uključujući Austrijance i Mađare, a sve njih je spajao zamor od ratovanja. Zato dozvolite meni, kao predstavniku zemlje koja nema more – ali za to baš danas više Česi vole Jadransko more, da se umjesto analiziranja pobune ograničim samo na pomen o češkim mornarima, koji su odigrali značajnu ulogu u pobuni i koji i nakon 100 godina sa pravom zaslužuju našu uspomenu" – rekao je ambasador Urban. On se osvrnuo na čuvenog Františeka Raša koji je, kako ističe, vrlo hrabro prihvatao posljedice svojih postupaka.
"Danas je jedino poznata ličnost František Raš, rođen u Prerovu. On je rođen u mješovitoj češko-njemačkoj familiji. Mornarsku uniformu je nosio 7 godina, 9 mjeseci i 29 dana. Zadivljujuća je njegova odgovornost sa kojom je stao na čelo stihijske pobune kao i hrabrost sa kojom je prihvatao posljedice svojih postupaka. Grad Prerov sa punim pravom smatra Františeka Raša za jednu od najznačajnijih ličnosti porijeklom iz ovog grada. Nije samo Raš bio jedini rebel iz srca Evrope. Nakon suzbijanja pobune uhapšeno je 800 (osamstotina) pobunjenika, koji su predstavljali više nego 13% ukupnog broja članova Kotorske pomorske baze. Za prijeki ratni sud bilo je odabrano 40 pobunjenika, od kojih je nad četvoricom uključujući Raša izvršena, a radi opomene, smrtna kazna. Pred redovnim vojnim sudom suđeno je tristačetirdesetpetorici pobunjenika, od toga u prvoj grupi bilo je suđeno sedmorici uhapšenih mornara, a u drugoj grupi nalazimo imena još četrdesetdevet Čeha" – kaže ambasador Urban.
Značajna češka ličnost je, navodi ambasador, na primjer Rudolf Krajbih, rodom iz Praga, ali i ne samo on. "Bio je na krstarici Sankt Georg ili revolucionarni vođa na brodu G'aa (Gea) PETR PARAL , Čeh iz Beča. Dalje, radiotelegrafista Alojz Brejh iz Hiskova kod Berouna, koji je pokušavao putem svoje radiostanice informisati svijet o pobuni mornara, kao i neprimjetan podoficir ZDENEK HORA iz Praga, koji je po komandi revolucinarnog odbora mornara na krstarici Sankt Georg obezbijeđivao 3 dana i 2 noći potrebnu električnu energiju. Tih imena je bilo naravno mnogo više. Kao dokaz toga može poslužiti rečenica predsjednika Kotorskog suda majora Eugena Erenhofera koji je prilikom sudskog procesa izjavio: citiram „Da nije bilo Čeha kompletna akcija u Boki Kotorskoj bi propala odmah prvog dana .....". Ovim riječima ne mislim da postavljam moje zemljake iznad ostalih učesnika pobune. Samo mi je namjera da se ovom prilikom podsjetimo uspomene na njih. Istovremeno mi dozvolite da izrazim želju da za nas Boka Kotorska zauvijek ostane samo mjesto za prijatan odmor i susrete sa ljudima dobre volje" – poručio je Urban.

Ceremonija, čiji je program ispred Opštine Kotor vodila Aleksandra Milić, završena je riječima biskupa Čehoslovačke husitske crkve Davida Tonzara koji je u Kotor stigao kao član delegacije Češke. On je, kako je objašnjeno, izgovorio molitvu za pale u borbi za slobodu i ravnopravnost ali i za sve vojnike koji danas ratuju za slobodu.

Opština Kotor obilježava Dan sjećanja na mornare stradale 1918. godine kao uspomenu koju narod ovog kraja čuva decenijama kao dio svoje bogate tradicije.