Arhiva

Veče posvećeno jubileju – 500 godina postojanja Tradicionalnog kotorskog zimskog karnevala je priređeno sinoć u kinu "Boka", a predstavljeni su filmska retrospektiva i podsjećanje na nekadašnje fešte u Kotoru.

Govorili su: isotričarka umjetnosti Stanka Janković Pivljanin, arhitektica, voditeljka ženske klape "Bisernice Boke" i autorka knjiga "Botunade" i "Bokeška kužina" Vlasta Mandić, te arheolog, pisac, publicist, turistički vodič, počasni kapo od karnevala, mr Jovica Martinović.
"Fešti" su prisustvovali: ispred kabineta predsjednika Opštine Kotor Jovan Ristić, potpredsjednik Opštine Kotor Milivoje Samardžić, predsjednica SO Kotor Dragica Perović, direktorica TO Kotor Ana Nives Radović, te direktorica KC "Nikola Đurković" Marija Bernard.

"Karneval je dio naše tradicije, kulture, istorije i dio nas samih, te dio našeg kolektivnog i individualnog identiteta. Karnevalske dane doživljavamo kao dane smijeha i šale, međutim karneval je zapravo po svojim strukturnim i semantičkim odlikama vrlo složen kulturološki i antropološki fenomen. S jedne strane on u svojoj strukturi čuva u slikama i radnjama dosta toga obrednog i mitskog, dok sa druge strane predstavlja kontrast društveno – političke, istorijske sredine u kojima nastaje i u kojoj se održava" – kazala je Janković Pivljanin, navodeći da je viševjekovna tradicija karnevala ukorijenjena u život mještana.{gallery}1a1karnevalskovece18{/gallery}

"Mi zapravo iz generacije u generaciju prenosimo određene karnevalske slike, simbole i radnje, a niko od nas se ne pita šta oni zapravo znače. Karneval danas predstavlja ostatak obreda i jedina je forma kulture koja je danas zadržala obrednu i mitsku dimenziju u ljudskoj žrtvi. Ono što je specifično za Kotorski karneval jeste njegova duga tradicija i vezanost za kulturni život grada kroz vjekove, koncentracija kulturnih aktivnosti upravo u vrijeme njegovog održavanja i sama činjenica da je u različitim epohama omogućavao kulturnu razmjenu sa drugim kulturama i narodima" – rekla je Janković Pivljanin, ističući da je Kotorski karneval kulturni fenomen od posebnog značaja koji otvara mogućnost za mnoga turistička, komparativna, kulturološka, sociološka i antropološka proučavanja.
Vlasta Mandić je istakla važnost obilježavanja 500 godina održavanja Kotorskog karnevala, navodeći da se tradicija nastavlja. Prisutne je podsjetila na održavanje tradicionalnih kotorskih pučkih svečanosti ispred nekadašnje gradske kafane "Dojmi".

"Dojmi kafana je kultno mjesto gdje su se održavali maskenbali u zadnjih 100 godina, gdje je ostala patina u samoj gradskoj kafani koje, nažalost, više nema, koju smo tako brzo srušili, a danas bi imali jedan objekat spomeničke i nematerijalne vrijednosti" – kazala je Mandić, objasnivši prisutnima kako je došlo do naziva "Dojmi" kafane.

"Sredinom 19. vijeka načelnik u kotorskoj Opštini bio je gospodin prezimenom Dojmi koji je bio s Korčule. On je kao Dalmatinac volio sunce i more, pa je živio u kućici koja se oslanjala na gradske bedeme, gdje su navraćali turisti sa brodova na čašu vina i okrijepljenje. Zahvaljujući gospodinu Dojmi imamo u sjećanju kulturno mjesto koje je kasnije porodica Karaman održavala. Gospodin Karaman je do iza Drugog svjetskog rata bio upravitelj Dojmi kafane" – pojasnila je Mandić.

Ona je kazala da su maskenbali u to vrijeme bili "na visokom nivou", a sadržavali su kulturno-umjetnički program, među kojim je i "šaljiva pošta" koja je, kako kaže, cijeli program činila interesantnijim.

"Zahvaljujući tom vremenu u kojem sam rasla, gdje su generacije bile u kontaktu, mladi su poštovali i slušali starije, te od njih primali informacije, ja sam napisala knjigu Botunade gdje ima par priča posvećenih maskenbalu" – kazala je Mandić, nakon čega je uslijedilo čitanje "kotorskih botudnada".

Glavni i, kako kažu, "neodgovorni" urednik lista "Karampana" Jovica Martinović je govorio iz svog ugla o ovom humorističko-satiričnom listu koji, kako ističe, uskoro proslavlja 100 godina od izlaska prvog lista.

"Ljudi ovog grada čudnog su mentaliteta. Kad bura pročisti zrak, svi su prijatni i nasmijani, svuda odjekuje smijeh, veselje, šale i doskočice, a kada se na nebu nadviju crni oblaci i počnu da liju čuvene bokeške kiše, šala kao da postane oštrija, doskočica britkija i zajedljivija" – kazao je u šaljivom tonu Martinović, dodajući da je Kotor oduvijek bio čuven zbog svojih "oriđinala".
On je kazao da postoji sačuvan primjerak tzv. ratnog izdanja "Karampane" kucanog na pisaćoj mašini na Tripundan 1944. godine. Cijena je bila, ističe Martinović, pola zrna fažole.

"Poslijeratna obnova Karampane početkom šezdesetih godina prošlog vijeka bila je propraćena uobičajenim kritikama, partijskim forumima zbog slobodnog jezika i stila. Ali je sve to ovaj list pregrmio i izlazi od tada, skoro svake godine, kao svojevrsni barometer narodnog raspoloženja, sigurnosni ventil za sve što se tokom prošle godine nataloži u srcima ovih ljudi malog puka kotorskog" – rekao je Martinović, dodajući da je "Karampana" pisana
posebnim, lokalnim dijalektom, gotovo uvijek štampana na dva pisma: ćirilici i latinici, te obogaćena specifičnim humorom satkanim od duhovitih obrta riječi i komičnih situacija.

"Teško je ponekad razumejti šalu jer je glavna ličnost data u šifri. Stoga, da bi se sve razumjelo potrebno je, prije svega, shvatati ove ljude, živjeti sa njima, poznavatii ih do dna duše, pojmiti njihov način zabave i šale" – objašnjava Martinović, navodeći da je najveći dio materijala u listu posvećen neiscrpnim komunalnim temama i dilemama: vodi, struji, pločnicima, smeću, ali na stranicama "Karampane", ističe Martinović, nađu mjesta i vruće političke teme, uvijek satirički i sarkastično komentarisane.

"Uvijek mora da vrijedi ono zlatno pravilo: U doba karnevala, prima se svaka šala" – završio je Martinović.

Svoja sjećanja na minule dane Kotorskog karnevala sa prisutnima su podijelili: Tanja Dončić, Branko Đurica, Saša Dender i Lidija Antolović.
Moderatorka večeri bila je Jasna Stijović, a u muzičkom dijelu programa nastupile su Bisernice Boke.
Organizator je JU Kulturni centar "Nikola Đurković", suorganizator TO Kotor, partner NVO "Fešta", a pokrovitelj Opština Kotor.