Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Arhiva

21.01.2018
516

PROMOVISANA BIBLIOGRAFIJA ČLANAKA HRVATSKOG GLASNIKA 2003-2017

1a1hrvglasnik2001Nova publikacija Hrvatskog građanskog društva Crne Gore - Kotor promovisana je u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.

O knjizi su govorili bibliotekarka iz Kotora Ruža Danilović, turistički radnik iz Dubrovnika Neven Jerković, urednik publikacije Tripo Šubert, a svoje mišljenje o Hrvatskom glasniku dala je i moderatorka večeri Marina Dulović.

Dulović je kazala da ova promocija predstavlja bibliografske članke tokom 15 godina izlaženja časopisa "Hrvatski glasnik", te da je u ovom pregledu objedinjeno 3 hiljade naslova, 1900 tema sa 190 autora iz 150 brojeva.

"Časopis Hrvatski glasnik danas ima veliki značaj i vrijednost. Sa nestrpljenjem se čeka izlaženje svakog novog broja. Smatram da će još veći značaj i vrijednost Glasnik imati u budućnosti, kao svjedočanstvo jednog vremena, ljudi i događaja" – kazala je Dulović, istovremeno nadajući se da će i buduće generacije znati da cijene i vrijednuju, te još više unaprijeđuju ono što je do sada urađeno.

„Bibliografija članaka Hrvatskog glasnika 2003-2017 je specijalna bibliografija koja obuhvata popis članaka objavljenih u 150 svezaka časopisa Hrvatski glasnik Hrvata Crne Gore u izdanju HGD Crne Gore Kotor. Svaka vrsta bibliografije, bilo da se radi o personalnoj, specijalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, donosi sistematski sređen popis radova, članaka, knjiga ili drugog bibliotečkog materijala, koji je objavljen u određenom vremenskom rasponu i to, najčešće, uz poštovanje međunarodnog, standardnog bibliografskog opisa za svaku vrstu građe ponaosob" – kazala je Danilović, dodajući da je svrha izrade bibliografije usmjerena na pružanje što bržih i efikasnijih informacija savremenim korisnicima.

„Ogroman trud, nemjerljiv obim poslova koji je prethodio finalizaciji bibliografije, kvalitet i broj objavljenih radova, kredibilnost časopisa Hrvatski glasnik, istrajnost i posvećenost urednika, novinara, redakcija i svih onih koji su učestvovali na bilo koji način u pripremi časopisa, uvijek stoje kao stožer oko kojeg se gradi interesantna priča. Gospodin Tripo Šubert je spiritus movens izdavačke djelatnosti HGD i mjesečnika Hrvatski glasnik, a njegov ogromni motiv da bibliografija Hrvatskog glasnika ugleda svjetlost dana je činjenica da je to dugovao onima sa kojima je otpočeo projekat Hrvatskog glasnika, gospodinu Tomislavu Grgureviću, prvom uredniku časopisa i gospodinu Dariju Musiću, saradniku u Glasniku, te saradniku i koautoru na ovoj bibliografiji. Nažalost, oni nisu dočekali da vide ovu luksuznu publikaciju, ali sam uvjerena da bi bili zadovoljni, ponosni i zahvalni što je gospodin Šubert čitav posao uspješno doveo do kraja" – objasnila je Danilović.{gallery}1a1hrvglasnik2001{/gallery}

Turistički radnik iz Dubrovnika i saradnik časopisa "Hrvatski glasnik" Neven Jerković kazao je da je ova bibliografija izuzetno vrijedno djelo kojeg je, uz puno truda i sistematskog rada, uradila nekolicina dobro znanih kolega.

„Nažalost, jedan od glavnih poluga cijelog projekta Dario Musić nije dočekao ovaj trenutak, ali njegov rad ostaje trajno obilježen, ne samo u ovoj bibliografiji, nego u cjelokupnoj novijoj izdavačkoj djelatnosti Hrvata Boke kotorske. Ne treba zaboraviti ni sve ostale urednike. Svi oni su utkali jedan svoj kvadratić u mozaik koji sad imamo pred sobom. Rad Tripa Šuberta se i te kako osjeća u cjelokpunom djelovanju HGD, pa tako i u izradi ove bibliografije. On je svima nama, saradnicima, uvijek bio neumorna lokomotiva koju ponekad nije bilo lako pratiti. Uvijek nam je bio i ostao nedostižn uzor" – kazao je Jerković.

On je prisutnima približio a kavkim se sve problemima susrećao istraživajući kruzing putovanja i onoga što je djelatnost jednog turističkog radnika.

„Zajednička crta većine mojih istraživanja temelji se na velikom broju organizovanih brodskih, kruzing putovanja između dva svjetska rata i kasnije u kojima su brodovi u istom danu uplovljavali u Dubrovnik ili Kotor, te prazni plovili između njih, dok su putnici autobusima imali organizovane izlete iz prve iskrcajne u drugu ukrcajnu luku, iz Dubrovnika u Kotor ili iz Kotora prema Dubrovniku. Prvi brod na kružnom putovanju u Dubrovniku došao je 15. avgusta 1844. godine. To je jedno od prvih zabilježenih turističkih, brodskih putovanje u svijetu. Mi smo ponosni što je taj brod prvi došao u Dubrovnik, ali iz Dubrovnika produžio u Kotor. Kada zbrojite tih 170 godina, shvatite koliko je profesija utkano u sve to zajedno. Danas, da bi se brod na kruzing putovanju prihvatio u luku, potrebno je 40 specijalizovanih profesija da ta luka osigura i školuje. Mi smo ih tokom tih 170 godina stvorili i zato nije slučajno da se vrate nama poslije svih problema na ovim prostorima, jer smo i mi u Dubrovniku, kao i vi u Kotoru, imali izgrađenu infrastrukturu" – objašnjava Jerković.

On je istakao da sa „Hrvatskim glasnikom" sarađuje već 6 godina u kojima je od sredine 2012. Do danas objavio 54 članka u serijalu „Istorija brodskih, kruzing putovanja u Boki kotorskoj".

U istraživanju domaćih arhiva sam nailazio na problem nedovoljno sređene bibliografske građe, što je iziskivalo daleko više uloženog vremena, truda i rada. Dolazio sam do svih informacija, ali je bilo potrebno mnogo više snage i energije" – kazao je Jerković, dodajući da tada u našim arhivima nije postojala publikacija poput ove bibliografije članaka.

„Istražijući mnogobrojne arhive duž cijele Evrope došao sam do svih mogućih podataka koji su se mogli odnositi na naša da grada. Hrvatski glasnik sam uvijek sa zadovoljstvom čitao i pratio, nikada ne razmišljajući da će se iz svega toga stvoriti impresivna zbirka nevjerovatnih preko 1400 radova, što su postali vrijedno istorijsko i društveno štivo koje se sa radošću čita i pamti" – rekao je Jerković, ističući zadovoljstvo što je, kako kaže, svojim radom skromno doprinjeo vrijednosti projekata HGD.

Urednik časopisa „Hrvatski glasnik" Tripo Šubert se posebno zahvalio Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore koji su, kako kaže, podržali ovaj projekat i omogućili štampanje publikacije.

On je svim prisutnima objasnio na koji način je došlo do izrade ove publikacije.

„Dario Musić i ja imali smo često muke da zadovoljimo zahtjeve pojedinih čitalaca, institucija, pojedinaca, koji su željeli da znaju gdje je neka tema objavljena, da li je objavljena, koje godine i u kojem broju. Morali smo da prelistavamo Glasnike unazad i tako izgubimo puno vremena, pa smo odlučili da napravimo registar tema kako bi smo lakše došli do odgovora. Počeli smo to u 2016. godini i negdje u drugoj polovini smo obradili 136 Glasnika, prikazali naslovnice, kao i teme koje su obrađene u tim Glasnicima, nadajući se da smo uradili ono što je trebalo. Nastvio sam da radim sam i došao do 150-tog broja. Ustanovio sam da ni to nije baš pravi put, pa sam odlučio da pravim jedan registar autora po abecednom redu sa tačno naznačenim brojem strana u ovoj publikaciji i broju Glasnika" – objasnio je Šubert, dodajući da je to put kojim je prošla ova publikacija.

„Ako će pomoći istraživačima, institucijama i pojedincima da lakše dođu do odgovora, postigli smo glavni cilj" – kazao je Šubert.

Organizator jr Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor.

Podijeli na: