Arhiva

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić očekuje da se država najhitnije odredi po pitanju dalje neplanske i prekomjerne gradnje u okviru Područja Kotora kako ne bi bio ugrožen njegov status na listi svjetske baštine Unesko-a. „Mišljenje kotorske uprave, moje lično i vjerujem svakog Kotoranina jeste da bi interes i opredjeljenje države trebalo da bude zaštita Kotora najprije zbog Kotora, a potom i zbog Uneskove liste" – kazao je gostujući juče u jutarnjem programu "Radio Kotora" predsjednik Opštine Vladimir Jokić, koji je ovom prilikom govorio o aktivnostima Savjeta za upravljanje prirodnim i kulturno – istorijskim područjem Kotora.

Podsjetimo, pomenuti Savjet je na sjednici održanoj 16. januara donio niz zaključaka koji su upućeni Vladi Crne Gore, a među njima je i onaj u kojem se kaže da „zaštita i očuvanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na Listi svjetske baštine Uneskoa predstavlja vrhunski nacionalni interes i da bi dalja neplanska i prekomjerna gradnja u okviru Područja Kotora mogla ugroziti status Područja Kotora na Listi svjetske baštine Unesko".

Jokić je podsjetio da je Vlada Crne Gore 2. februara 2017. godine usvojila Akcioni plan kojim je, pored ostalog, predviđeno da se stavljaju van snage planska dokumenta u prvom kvartalu te godine i to je, ističe, nagovještavalo zabranu gradnje. „ Nakon toga u martu je Vlada donijela Odluku o dopuni Odluke o izradi prostornog plana posebne namjene za obalno područje koje u suštini predstavlja zabranu građenja na zaštićenom području Kotora i to od momenta donošenja te Odluke do momenta usvajanja prostorno-urbanističkog plana. Dakle, nije ograničeno na šest mjeseci kako se interpretiralo u medijima, a tako je rekao i ministar Radulović. Mi smo javno izrazili sve sumnje vezano za tu Odluku i javno rekli da treba locirati gdje je odgovornost za to što smo došli u ovu poziciju.

Nismo htjeli da se dođe u proces pravnog preispitivanja takve odluke računajući - da ne unosimo pravnu nesigurnost u sistem. Smatrali smo da - ukoliko je to cijena ostanka na Uneskovoj listi, da to nije cijena koju ne treba platiti već baš suprotno. Ispis sa liste bi značio da se ispisujemo iz moderne civilizacije. Međutim, po tada važećem Zakonu - zabrana građenja se ne odnosi na one postupke koji su pokrenuti do dana donošenja te Odluke pred nadležnim Sekretarijatom. Ako ste do dana donošenja te Odluke – Sekretarijatu podnijeli zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole sa potrebnom pratećom dokumentacijom – na vas se više ne odnosi zabrana gradnje. Dobijate građevinsku dozvolu i možete po njoj da postupate. To je vaše stečeno pravo" – kaže Jokić objašnjavajući poziciju Opštine Kotor u tom momentu.

„ U tom trenutku, što se nalazi u fioci Opštine Kotor? Od tog momenta pa nadalje, a o tome sam govorio i u prvoj emisiji na jednoj televiziji, kada je bilo sučeljavanje sa ministrom kulture, ministrom održivog razvoja i turizma i direktoricom Uprave za zaštitu kulturnih dobara, to što stoji u fioci jeste zapravo veliki problem. Međutim, od tada do danas, bez obzira koliko govorili o tome, sve je to ostavljeno na nama. Nije sporno da je to nadležnost Opštine Kotor. Da su to predmeti od kojih ne zavisi nacionalni interes, Opština bi morala da odluči o njima. Ali, pored onoga što je pravni formalizam, mi moramo ući u suštinu, a to jeste interes ove države, odnosno Unesko status našeg grada.

Investitor je u skladu sa Zakonom i procedurama podnio zahtjev prije stupanja na snagu Odluke o zabrani gradnje. Po tim zahtjevima se ima odlučiti. U pitanju su, naime, zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola na osam urbanističkih parcela u Kostanjici. Moram dodatno obrazložiti da se radi o 21 stambenom objektu, plus dva pomoćna. Dakle, ukupno 23 nova objekta na tom prostoru. Njihova veličina je manje-više identična naselju sa lijeve strane, kad se posmatra iz pravca Perasta. Znači, u ovom trenutku u fiokama Opštine Kotor stoji osam građevinskih dozvola koje bi značile izgradnju još jednog onakvog naselja. Da stvar bude gora, investitor je, koristeći sva svoja prava koja po Zakonu i Ustavu ima, pokrenuo postupke pred Upravnim sudom Crne Gore zbog ćutanja uprave. I Upravni sud je već na dvije ili tri tužbe odgovorio nalogom Opštine Kotor da mora da odluči po tim dozvolama. Dakle, mi smo dovedeni u poziciju da moramo izdati te dozvole, jer kao alternativu imamo ogromne tužbe, finansijsku štetu za Opštinu koja rezultirati time da će Opština snositi štetu, da će neko možda snositi i ličnu odgovornost, a da će na kraju te dozvole opet biti izdate. Dakle, ništa se neće spriječiti. Osim toga, imamo situaciju u Dobroti-na Kampu, gdje se planira izgradnja plaže ispred turističkog naselja. To jeste atak na prostor i takođe je sprovedena procedura. I u ovom slučaju u pitanju je prekoračenje rokova od strane Opštine Kotor i to je svakako nešto što će takođe ugroziti ono što je, nadamo se, intencija bila odluke Vlade, a to je da se stvari zaustave kako bi ubuduće mogli da računamo na taj status kod Unesko-a" – kaže Jokić.

Na pitanje: da li je Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora uradio sve što može kako bi uticao na zaštitu područja Kotora – Jokić kaže da su uradili sve što su umjeli. „ Pokušali smo da ono što smo zatekli na neki način spriječimo i zaustavimo ili da ono što su posljedice onoga što će se desiti anticipramo i da ne budu tako teške kakve bi mogle biti. Ukoliko država nastavi da ignoriše ovo pitanje, mi ćemo ići direktno u Unesko da objasnimo što se dešava , a u ovom trenutku čekamo konkretnu reakciju države" – ističe Jokić.
On kaže da je svjestan činjenice da je Zakon takav kakav jeste ali i da postoji nešto što je visoki državni interes. „ Vlada odnosno Skupština mogu da razmotre načine koji bi doprinijeli da izađemo iz cijele situacije. Tražimo da se Vlada kao izvršna vlast upozna sa ovim, da će postupanjem u određenim predmetima status Kotora na Uneskovoj listi biti doveden u pitanje, a time i državni interes Crne Gore. Nužno je da se opredijeli prema tome – ukoliko je Zakon propisao da se moraju izdati dozvole za određene objekte - da ih izdamo ali i da komuniciramo sa Unesko-m i obavijestimo ih o tome , da pokrenemo akciju i vidimo što možemo. Dakle, izdamo dozvole i upoznamo Unesko zbog čega smo ih izdali, na koji način i da objasnimo da to nije nešto što će se ponoviti. Probajmo, jer nemamo alternativu... Može i Vlada recimo da se opredijeli da ne želi dati pomenute dozvole i nađe osnov za takvu odluku. Ali počnimo, hajde da vidimo kako ćemo" – kaže Jokić. On ističe da se od ogovornosti ne bježi. „ Smatram da smo lokalna uprava i ja kao predsjednik duboko svjesni odgovornosti i posljedica koje mogu nastupiti iz ovih postupaka. Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora je odgovorno postupio jer poziva Vladu i Skupštinu da se upoznaju o tome i o ovoj temi raspravljaju, a o svemu će, vjerujem, na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore biti dosta riječi" – kaže Jokić.
„ Drugi gradovi se utrkuju da na bilo koji način bude na listi Unesko-a, a mi dovodimo u pitanje glavni upis iz 1979. godine" – kaže Jokić. Dodaje da država, kako navodi, mora biti svjesna da nije upisana na Uneskovu listu tek tako. „ Sve nosi određena prava, privilegije ali nosi i određene obaveze. Što ako se ne postupa u skladu sa tim obavezama? Nije za očekivati da budete u klubu čija pravila ne poštujete. Unesko je recimo Beč stavio na crvenu listu i to zbog gradnje u bafer zoni.. A Kotor i Kotorsko risanski zaliv imaju takvu izuzetnu univerzalnu vrijednost da ta vrijednost uspijeva da odoli i onome što su dosadašnji zahvati u prostoru, a nisu mali. Ako nastavimo neće biti dobro. U Drezdenu su se recimo opredijelili da grade most, a da izađu sa Liste ali Njemačka ima i druge brojne lokacije, Berlin i druge gradove, a Crna Gora nema još jedan Kotor. Može biti i da griješim i da će me neko upoznati sa činjenicom da su neki drugi lokaliteti kod nas potrebniji. Ali, volio bih da se neko o tome i izjasni i ako je to intencija države - da se ne pokrivamo pričom o moratorijumu" – zaključio je Jokić.