Arhiva

Izložba „Palate grada Kotora i grada Perasta-nekada i sada" u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor otvorena je u palati Grgurina.

Izložbu koja je realizovana u saradnji sa Ministasrtvom kulture Crne Gore, u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu, otvorila je istoričarka umjetnosti Jovana Lalošević Vidović, a govorili su: direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica Radojka Abramović, te etnološkinja i muzejska savjetnica Jelena Karadžić.

"Izložba na najbolji način predstavlja ono što radi Pomorski muzej, a to je prezentovanje i valorizovanje kulturne baštine na ovim prostorima" – rekao je Radulović, čestitajući autorkama na kvalitetnoj izložbi.

On se zahvalio kolektivu Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, istovremeno čestitajući svim prisutnima nastupajuću Novu godinu i praznike.

Više o kotorskim palatama govorila je istoričarka umjetnosti, muzejska savjetnica Radojka Abramović, jedna od autorki izložbe i kataloga koji prati izložbu.

"Kotor od svih gradova na jugoistočnoj jadranskoj obali ponajviše je zadržao odlike tipičnog srednjevjekovnog, mediteranskog grada" – kazala je Abramović.

Ona se svojom pričom vratila nekoliko vjekova unazad, objašnjavajući prisutnima kako je Kotor izgledao nekada, a kako izgleda danas.

"Kuće u donjem dijelu grada, sem rijetko koje, nisu drvene, sklone truljenju, propadanju i požarima, već kamene palate koje su izložene i dominiraju najljepšim trgovima. Svaka palata u donjem dijelu grada prema Morskim vratima simbol je trga. Iz njihovih se magazina u prizemljima iznosi brašno, žitarice, drven, zelen, mlijeko, sirevi, pa su trgovi, mirišući na ove proizvode, dobili nazive: Trg od brašna, oružja, slate, mlijeka, drva. Palate su stamene sa biforama i triforama, raskošnim balkonima raspoređenim po spratovima, uglavnom smješteni po centralnom dijelu palata" – istakla je Abramović.

Ona je kazala da je zemljotres u Kotoru iz '79. godine izmijenio lice grada, ne arhitektonski, kako kaže, već statički, građevinski. Palate su, ističe Abramović, zasjale novim, promjenjim, ali opet izvornim sjajem. Vrijeme je promijenilo i njihovu funkciju.

"Danas su dvije kotorske palate sjedišta institucija kulture: Pomorskog muzeja i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, mnoge brižno čuvane od strane novih vlasnika, neke zapuštene ali nedirnute, kao što je recimo palata Vraken. Ostale stambene zgrade sa ponekom javnom kancelarijom i poslovnim prostorima u prizemlju: Providurova palata koja flankira zapadno pročelje Trga od oružja zajedno sa svojim sjedištem, starom Gradskom vijećnicom na sjeverozapadnom dijelu trga, danas je hotel sa imenom grada Cattaro" – kazala je Abramović.

Ovim katalogom i izložbom, kaže Abramović, autorke su nastojale napraviti paralelu između izvornih izgleda kotorskih i peraških palata, njihovih promjena kroz istoriju, te njihovog izgleda i funkcije danas.

O palatama Perasta govorila je koautorka izložbe i kataloga, etnološkinja i muzejska savjetnica Jelena Karadžić.

"Radeći svakodnevno na evidentiranju i proučavanju pokretne, kulturne baštine, utvrđujući njenu nerijetko zaboravljenu upotrebnu vrijednost, moram se vratiti u vrijeme kada su ti predmeti bili korišćeni. Crteži, gravure i fotografije na kojima su prikazani enterijeri starih palata ponekad otkriju njihovu namjenu. Namještaj i dekorativni predmeti koji su se do danas sačuvali, a nekada su krasili kapetanske salone i salone plemića, svjedoče o Bokeljima, svjetskim putnicima, onima koji su znanje sticali na evropskim univezitetima, a primjenjivali ih u Boki. Ploveći Mediteranom i boraveći u mediteranskim i evropskim gradovima upijali su osjećaj za lijepo i to prenosili u svojim domovima" – objašnjava Karadžić.

Vrijedni, marljivi, hrabri i odvažni pomorci, ratnici i trgovci, ističe Karadžić, svoj teško stečeni imetak ugradili su u svoje kuće i palate.

"Vijađ po vijađ, kamen po kamen – donio je Boki prelijepe palate, palace i kuće koje su branjene krvlju graditelja i njihovih potomaka u burnim i nemirnim vremenima proteklih 400 godina" – kazala je Karadžić, dodajući da je 20. vijek donio nova pravila, drugačija poimanja raskoši i ubrzan način življenja, navodeći da u 21. vijeku ljepotu gledamo i doživljavamo najčešće na elektronskim uređajima.

"Duh slavnih Zmajevića, Smekja, Martinovića, Viskovića, Bronza, Bujovića i dalje lebdi nad gradom i ne dozvoljava da grad zaspi. Stare palate dobijaju novu namjenu i sada služe za odmor i uživanje, a u nekim se rađaju djeca, nove generacije Peraštana i Peraštanki koji će u budućnosti obnoviti danas još rušene palate" – rekla je Karadžić, ističući da je Perast sačuvao svoju nematerijalnu baštinu. Peraški muzej, dodaje Karadžić, čuva pokretna kulturna dobra.

"Sigurna sam da će i nepokretna kulturna baština biti sačuvana, a u skoroj budućnosti i obnovljena po konzervatorskim projektima" – zaključila je Karadžić.

Isoričarka umjetnosti i istraživač u oblasti zaštite kulturne baštine Boke Jovana Lalošević Vidović izrazila je svoje stručno mišljenje o sadržaju, tekstu i postavci izložbe, ističući njenu višestruku vrijednost.

"Gledajući sa istorijsko-umjetničkog aspekta izložba u velikoj mjeri obuhvata kriterijume vrednovanja i pokazuje izuzetno dobru upućenost autorki u značaj naše kulturne baštine. Takođe, autorke izložbe nam sa svojim stručnim izrazom približavaju i naglašavaju slojevitost stilova u arhitekturi dva grada: Kotora i Perasta. Uz sve to, sa druge strane, autorke su na vrlo vješt način uspjele da prikažu činjenično stanje sadašnjeg trenutka palata ova dva grada, odnosno koliko je današnji način života uticao na određivanje savremene namjene vjekovnih palata" – kazala je Vidović, proglasivši izložbu „Palate grada Kotora i grada Perasta-nekada i sada" otvorenom.

U muzičkom dijelu programa nastupićla je klapa „Belezza", a moderatorka programa bila je Dolores Bonić Fabian Gashler.