Arhiva

"Kreativna umjetnost je skup disciplina pomoću kojih nastaju umjetnička djela stvorena ličnom nadahnutošću a definišu se i kao svrsishodne i kreativne interpretacije bezbrojnih koncepata i ideja koje služe da bi se nešto saopštilo, pa tako i naša večerašnja gošća Milanka Bajčetić svojim dvodecenijskim stvaralaštvom", kazala je istoričarka umjetnosti Aleksandra Simeunović otvarajaći u Muzeju grada Perasta izložbu slika "Minijature u plavom" Milanke Bajčetić. "Tokom bavljenja umjetnošću, u svojim radovima rađenim u tehnikama ulja, pastela, kombinovne tehnike i kolaža prikazala nam je svoje impresije koje se većinom odnose na prirodu, mada je tokom svog rada prošla kroz tri faze. I na njenim radovima je uočljiv razvojni slikarski put. Inspirisana prirodom, u njenim djelima se naizmjenično smjenjuju mrtva priroda, živa, imaginarna, a Milanka sve to savršeno kombinuje i uklapa jedno sa drugim pa na zanimljiv i maštovit način stapa u jedan skladan mozaik boje, kolorita, oblika i poteza", kazala je između ostalog Simeunović.

Nakon prve faze pri kreativnm centru Mediteran, sljedeća je učenje kod akademske slikarke Tinde Bulatović. "U tom periodu Milanka je još u fazi traženja i formiranja sebe kao umjetnika ali je zadržala tipičo svoj pristup zadatoj temi a to je strpljivost i smirenost koju ju iskazuje snažnim koloritom i jarkim bojama. Treća u njenom dosadašnjem radu je plava faza u kojoj, kako i samo ime kaže, plavim koloritom impresivno uklapa naglašene forme rađene u ulju i kombinovanim tehnikama. Svojim potezima koje karakterišu jake emocije, zanesenost , radost, i ljubav dijeli sa nama svoj imaginarni svijet. Tačkasto nanošenje boje na platno ukazuje na Milankinu sklonost ka ekspresionizmu", kazala je Simeunović. Bajčetić je rođena 1961. godine u Podgorici i po struci je turizmološkinja. Slikarstvo je učila kod slikara Dobroslava Mrdaka i Tinde Bulatović. Članica je udruženja „Slikarski uranak" i do sada je više puta izlagala samostalno i grupno. Na pitanje kako je došlo do toga da izlaže u Perastu kaže: „Konkurisala sam mejlom i ponudila projekte koje imam. Ponudila sam ovdje jedno blago Crne Gore predstavljeno u minijatirama u plavom, vezano za sakralne objeke, etno, narodnu nošnju, argheološka nalazišta, a tu je segment porodice. On je na slikama iz perioda 1923. do 1929. godine. Osam fotografija koje govore o patrijarhalnom odnosu koji je divan i koji treba i danas da se zadrži i da funkcioniše. Tehnologija nas ubrzaava. Zato mi moramo zadržati prave vrijednosti u porodici koja nas vaspitava i kako da se odonosimo prema okolini koja se devastira. Ovo je prava mogućnost da se osvrnemo na ono što imamo i da poštujemo ono što je preko puta nas", kazala je Bajčetić za Radio Kotor.