Arhiva

JU Kulturni centar „Nikola Đurković" i JZU „Dom zdravlja" Kotor, u saradnji sa JU Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović" juče su u muzičkoj sali kotorskog Kulturnog centra organizovali predavanje na temu: „Razvoj govora i jezika. Šta da očekujete od vašeg djeteta."

Na ovu temu govorile su logopedice iz kotorskog Resursnog centra Danijela Vičević i Dragana Marković, a prisutnima su se obratili i pedijatrica dr Vesna Mačić i direktor Doma zdravlja Kotor dr Igor Kumburović, koji je govorio o razvoju djeteta.

„Djetetov razvoj od samog rođenja uključuje niz složenih procesa koji se odvijaju, između ostalog, pod uticajem svih onih koji se nalaze u njegovoj okolini. Pri tome, prve tri godine djetetovog života predstavljaju ključan period za dijete jer se tada ono mentalno i fizički najviše razvija" – kazao je dr Kumburović, dodajući da glavnu ulogu u razvoju djeteta, prve tri godine života, imaju njegovi roditelji. Zadatak roditelja, ističe dr Kumburović, je da se što više zbliže sa svojim djetetom, da mu pruže ljubav i razviju osjećaj sigurnosti kako bi djete moglo spokojno da raste u mirnom i lijepom okruženju. On objašnjava da ništa od svega toga ne bi bilo moguće da ne postoje verbalna i neverbalna komunikacija koja, kako kaže, služi djetetu, roditeljima i svim drugim osobama iz djetetove okoline, da mogu da razmjenjuju poruke i informacije.

„Svako dijete je posebno. Razvoj bebinog govora zavisi od pola, genetike, djetetovog temperamenta, ali i od roditelja i od okruženja u kome dijete živi. Zato je veoma važno da od samog rođenja uspostavite komunikaciju sa bebom tokom igre, obroka, kupanja, uspavljivanja ili za vrijeme bilo koje druge aktivnosti. To je od presudnog značaja za pravian razvoj govora i jezika" – poručio je dr Kumburović.{gallery}1aagovor17{/gallery}

Šta znači uredan razvoj govora i jezika prisutnima je približila diplomirani defektolog logopedica u Resursnom centru za sluh i govor u Kotoru Danijela Vičević.

Ona je kazala da roditelji znaju logopede tek kada već postoji neka jezička patologija, objasnivši da je uloga logopeda jako važna u prevenciji pojave jezičkih patologija. Stoga je prevencija jako važna, ističe Vičević, u cilju blagovremenog djelovanja i adekvatne stimulaije djeteta za koju su zaduženi roditelji.

„Govor predstavlja usmenu realizaciju jezika i kao takav on predstavlja jednu od najsavršenijih vještina koju čovjek ima. Ukoliko postoji određena poteškoća u razvoju govora, ona ne pogađa samo govor, već i emocionalnu, socijalnu i intelektualnu stranu razvoja djeteta" – objašnjava Vičević, dodajući da je Pa uredan razvoj govora i jezika veoma bitan.

Govor, ističe Vičević, zavisi kako od bioloških tj. genetskih činilaca, tako i od sredinskih činilaca.

„Biološki činioci su nešto bez čega govor ne može da se razvije, a to su: jako dobro funkcionisanje nervnog sistema, govorni centri, psihičke funkcije koje predstavljaju uslov uspješnog razvoja govora, jer bez pažnje, pamćenja i mišljenja govor kod djeteta ne može da se razvije, zatim sva čula moraju perfektno da funkcionišu da bi smo očekivali jedan uredan govorno jezički razvoj. Ako ne postoji čulo sluha govor će sigurno izostati. Tako je i sa ostalim čulima" – kazala je Vičević.

Isto tako, objašnjava ona, mora biti intaktan govorni aparat.

„Ako postoji određena problematika tipa rasjepa nepca ili usana, onda ugroziti jedan uredan govorno-jezički razvoj. Kada sve to dobro funkcioniše, odnosno, kada biiološka osnova razvoja govora dobro funkcioniše, ukoliko izostane sredinski faktor, tj. adekvatna stimulacija od strane ljudskog okruženja, govor se razviti neće" – pojašnjava Vičević.
Najvašniji sredinski faktori u razvoju govora djeteta su, kaže Vičević, prije svega, majčinska ljubav, odnosno ljubav onoga ko brine o djetetu.

Ona objašnjava da je ljubav osnov razvoja djeteta. Bliskost i toplina koju djete osjeća od onoga ko se stara o njemu predstavlja osnovni podstrek za razvoj nervnog sistema.

Majčina ljubav, objašnjava Vičević, predstavlja fiziološku potrebu (jednako kao potreba za hranom). Dijete koje raste bez ljubavi trpi dalekosežne zdravstvene i razvojne probleme.

„To najbolje možemo vidjeti na primjeru djece koja rastu bez roditelja u domovima za nezbrinutu djecu koja, po pravilu, kasne u progovaranju, imaju česte infekcije, nisu radosna i razvijaju sindrom hospitacije. Druga stavka koja je jako važna jeste podsticajna okolina jer dijetetu, da bi podstakli da se razvija, moramo ponuditi veliki broj stimulusa. Na taj način se stvaraju nervne veze koje predstavljaju osnove za razvoj mozga. Isto tako, učenje predstavlja osnovno načelo djetetovog razvoja i učenjem mi podstičemo djetetove razvojne procese. Kod urednog govorno-jezičkog razvoja, da bi se dijete normalno razvijalo, potrebno je minimum sat vremena dnevno da se radi sa djetetom. To znači da vi sa djetetom morate da radite različite vježbe, kreativne igrice, da ga podstičete, čitajući mu priče, pjevajući mu pjesmice kako bi se normalno razvijalo. Ukoliko se utvrdi da postoji neki rizik kod djeteta, tada se treba još više vremena provoditi sa njim" – pojašnjava Vičević.

Kretanje i vježbe ravnoteže, istile Vičević, pozitivno utiču na razvoj nervnog sistema. Poznato je da djeca koja kasne u motoričkom razvoju po pravilu kasne i u govorno-jezičkom razvoju. U tom smislu jako je važno kretati se.
„Mi se počinjemo kretati još u utrobi majke i cijelog života se krećemo. To je osobina koja nas čini čovjekom. Za djecu u najsenzitivnijem periodu važno je zato što dijete kretanjem bolje spoznaje sebe, percipira svoje tijelo, zna gdje mu tijelo počinje, a gdje završava i jako je važno da dozvolite svom djetetu da se kreće i da bude dijete" – kaže Vičević.

Ona ističe da prirodna svjetlost podstiče razvoj imuniteta i kao takva predstavlja osnov razvoja djeteta, pa time i razvoja govora i jezika. Svjež zrak hrani mozak kiseonikom i samim tim podstiče razvoj mozga i omogućuje normalan razvoj govora i jezika.

I boravak djeteta u prirodi nudi pregršt motornih i senzonih podsticaja pa samim tim je i te kako važno za ravoj govora i jezika.

Uredan govorno-jezički razvoj, objašnjava Vičević, predstavlja tipičan razvoj govora i jezika djeteta na određenom uzrastu. Tipičan govorno-jezički razvoj kao i odstupanja dijagnostifikuje stručnjak za govor i jezik - logoped. Utvrđuje se na osnovu standardizovanih testova koje logopedi koriste u svakodnevnom radu.

„U posljednje vrijeme je česta pojava da djeca kasnije progovaraju te su zbog toga ljudi jako zabrinuti i ne znaju kako da odreaguju. Ukoliko imate bilo koju nedoumicu, preporučujem da dođete u našu ustanovu Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović kako bi se odradila određena dijagnostička procedura radi utvrđivanja" – poručila je Vičević, prikazavši prisutnima koja je osnovna razlika između kašnjenja u razvoju govora kao individualna karakteristika djeteta ili kašnjenje u razvoju govora kao govorno-jezička patologija.
O razvojnim normama je govorila diplomirani defektolog, logopedica u kotorskom Rsursnom centru za sluh i govor Dragana Marković.

„Govorno-jezičke razvojne norme su nam osnovni pokazatelj kako bi dijete određnog uzrasta trebalo da se razvije. One su nastale ispitivanjem velikog broja uzorka i sređivanjem tih podataka one su prestavljene tkzv. Gausovom krivom. Centralni dio Gausove krive obuhvata najveći dio ispitane populacije i ti podaci predstavljaju očekivane pravce ponašanja kod svakog djeteta" – objašnjava Marković, navodeći da razvojne norme, a samim tim i govorno-jezičke važne iz više razloga.

„Na osnovu njih roditelji okvirno mogu da vide kakav je razvoj njihovog djeteta, odnosno da li je razvoj iznad očekivanog ili možda kasni. Pored toga, važan je zbog osmišljavanja različitih aktivnosti sa djecom kako bi smo ih stimulisali. U tome će nam pomoći igre sa našom djecom, ali da te igre ne budu previše jednostavne jer one djeci ne djeluju stimulativno i brzo im dosade, te neće više da se igraju, ili da ne budu previše teške jer, ukoliko djetetu dajemo previše teške zahtjeve, ono brzo gubi interesovanje, svjesno je da ne može da ih riješi, loše utiče na samopoudanje i stiče model da ono nije dovoljno dobro, jer ne može da riješi ono što mu je zadato. Zbog toga je važno i korisno odrediti, na osnovu norme, gdje se dijete nalazi i uvijek mu dati zadatak koji je za stepenik veći od onoga što je očekivano za njegov uzrast, da bi se potrudilo, ali opet imalo šansu da realizuje određenu aktivnost do kraja i osjeti zadovoljstvo" – objašnjava Marković.

Govorno jezički razvoj, ističe Marković, dijeli se u dvije faze : prelingvalni koji traje od rođenja do pojave prve riječi sa značanjem i lingvalni koji traje od rođenja i čitav život.

„Po rođenju nastaje faza osnovnih biloških šumova, dijete plače kad je gladno ili ljuto i trza se na iznenadnu buku. Kasnije na zvuk odgovara smješkom ili pomjeranjem glave, vokalizuje na neprijatnost ili na prijatnost i, ono što je veoma važno, prestaje da plače kada mu se približi osoba koja o njemu brine, te ljudski glas i podizanje na ruke ga smiruju. To nam već pokazuje u najranijem uzrastu da je dijete socijalno biće. Krajem ovog perioda počinje faza gukanja. Ono što bi bilo alarmantno jeste ukoliko roditelji primjete da je kod djeteta prisutno jednolično, tiho i monotono gukanje, jer je to simptom koji nosi rizik za neki kasniji govorno-jezički poremećaj. Takvo dijete roditelji bi trebali više stimulisati da bi se eventualno kašnjenje preveniralo kako ne bi prešlo u patologiju" – pjašnjava Marković, dodajući da je takođe alarmantno ukoliko dijete ne reaguje na zvukove ili dugo i bezrazložno plače.
Pedijatrica dr Vesna Mačić pohvalila je saradnju kotorskog Doma zdravlja i Resursnog centra za sluh i govor koja, kako kaže, traje decenijama.

„Ovakvo predavanje koje je visoko-stručno, a opet dovoljno razumljivo svakom roditelju je najpotrebnije roditeljima. Kad roditelj dođe kod pedijatara, mi ih pratimo godinu do dvije. Kasnije ih vidimo u trećoj, pa tek onda u šestoj godini. Roditelji su ti kojima treba pomoći. Ja stalno apelujem: Dajte da pomognemo roditeljima" – poručuje dr Mačić.
UNICEF, dodaje ona, razvija lijepu školu roditeljstva. U Crnoj Gori je od septembra toliko pokrenuto puno lijepih radionica, a sve u cilju edukacije i stručnih lica i roditelja.

„Ovo je jedna jako bitna sfera gdje sve počinje, a to je predškolski uzrast. Davno je Frojd rekao i to je osnov svega: Prve tri godine djetetu su neophodni majka i otac, a prvenstveno majka. Odvajanje od majke, nažalost, u ovom surovom kapitalizmuje neminovno jer žena mora da radi. Danas su, većinom, priutni vikend roditelji. Ako već ne možete biti toliko sa djetetom, onda ono koliko jeste prisutni, budite kvalitetno. Ono što su večeras iznjele Dragana i Danijela je poruka roditeljima: Ono koliko ste prisutni, pružite ljubav i samo ljubav. I tih 5 minuta ili pola sata ljubavi više je nego svi mogući crtani filmovi koje gledaju i koji nam koče dijecu" – poručuje dr Mačić.