Arhiva

Danas je u JU Resursni centar za sluh i govor "Dr Peruta Ivanović" Kotor održan okrugli sto pod nazivom "Rana intervencija u našoj lokalnoj zajednici".

Prustnima su se obratili: direktor Resursnog centra Neđeljko Moškov, logopedica Danijela Vičević, mr Viktorija Mihović, surdološkinja, Dragana Marković, načelnica pedijatrije u Domu zdravlja Kotor dr Vesna Mačić i psihološkinja u JPU "Radost" Kotor Tanja Sabolski.

Cilj okruglog stola je predstavljanje dosadašnjeg rada ove ustanove na polju rane intervencije, kao i planovi za dalji rad i usavršavanje, a povod je bio upoznavanje sa opremom koju je ova ustanova dobila od udruženja "Save the children". Naime, kako je istaknuto, formiran je centar za rani razvoj, odnosno kabinet koji je opremljen adekvatnim namještajem i odgovarajućem detaktičkim materijalima, knjigama koje su prilagođene odgovarajućem uzrastu. Centar se, kako je rečeno, sastoji iz dva dijela. Jedan je prilagođen uzrastu od 0 do 3 godine, što predstavlja užu ranu intervenciju kod djece, a drugi od 3-6 godina, što predstavlja širu ranu intervenciju.

"Ova donacija, osim što ima visoku materijalnu vrijednost, još veću vrijednost će imati u tome što će pomoći ovoj ustanovi u daljem radu sa djecom, te olakšati mojim saradnicima i takođe unaprijediti" – rekao je Moškov, navodeći da je prostor sređen tako da bude prijatan za djecu koja budu boravila u njemu.
Kako je kazao Moškov, u posljednjih godinu dana oko 200 djece je bilo na tretmanima logopeda i surdologa, sedmoro djece sa smetnjama sluha i četrnaestoro djece sa smetanjam u razvoju govora i jezika od 3 do 6 godina.
"Nadam se da ćemo imati još mnogo okruglih stolova na raličite teme. Povezujemo se sa resursnim centrima iz Podgorice, pravimo jednu mrežu, a sve za dobrobit naše djece" – istakao je Moškov.
Diplomirani defektolog logopedica i koordinatorka u okviru ovog projekta Danijela Vičević kazala je da rana intervencija predstavlja niz nauka i tretmana koji su usmjereni na dijete koje pokazuje neki stepen zaostajanja u razvoju ili pripadanju nekoj rizičnoj grupi, te njihovih porodica, a u cilju zadovoljavanja njihovih potreba.
"Rana intervencija usmjerena je na najranije djetinjstvo, kao jedno od najkritičnijih razdoblja u životu svakog djeteta. Osim djeteta, u fokusu rane intervencije nalaze se i roditelji, šira porodica i društvo u cjelini. Rana intervencija se realizuje od strane timova koji su sastavljeni od stručnjaka raznih profila u skladu sa poteškoćama koje se tretiraju. Zadaci koji se realizuju u okviru rane intervencije dijele se u domenu svakog člana ali uvijek mora postojati ta interakcija i na kraju odluke su uvijek timske" – kazala je Vičević, ističući da je rana intervencija važna, prije svega, zbog djetata, jer se na taj način preventira uticaj rizičnih faktora na zaostajanje u razvoju.
"Ako djeci damo pravovremenu, adekvatnu stimulaciju i odgovoarajuće informacije roditeljima, oni će na adekvatan način stimulisati to djete i tako eliminisati rizične faktore. Takođe, putem terapeutske uloge spriječavamo pogoršanje razvojnih teškoća. Za roditelje olakšava emocionalne probleme sa kojima se oni suočavaju, poboljšava interakciju roditelj-dijete i taj roditelj dobija adekvatne informacije stručnjaka svih profila" – istakla je Vičević.
Ona je podsjetila da je Resursni centar za sluh i govor još 2013. godine formirao tim za ranu intervenciju, a 2014. programe za ranu intervenciju.
"Prilagođavali smo rad u cilju boljitka djeteta i postojale su konstantne edukacije stručnog osoblja. U poslednjih godinu dana od kada je na čelu ove ustanove Neđeljko Moškov, stručno sobolje je posjetilo mnoštvo edukacija i osposobljavanja stručnog kadra. Naš centar ima budućnost" – rekla je Vičević, dodajući da će stručni kadar i dalje napredovati za dobrobit djece kojima su neophodni.
Ona je kazala da je projekat počeo radionicama i obukom djece predškolskog uzrasta, a kao rezultat toga je formiranje i opremanje centra ranog razvoja djeteta.
"Nakon toga, bili smo u obavezi da organizujemo radionice koje su bile usmjerene na širenje svijesti i edukaciju stručnog osoblja iz vrtića i roditelja i šire javnosti o važnosti rane intervencije i svega onoga što uključuje ranu intervneciju" – kazala je Vičević, navodeći da će Resursni centar I dalje nastaviti sa organizacijom radionica u cilju širenja svijesti o ranoj intervenciji u okviru naše lokalne zajednice, pratići savremene trendove. Kako kaže Vičević, u planu je i pružanje usluga korisnicima i u okviru njihovih domova.

"Danas je Dan otvorenih vrata, simbolično za 71. rođendan naše ustanove. Vrata pve ustanove su, od njenog osnivanja, bila otvorena svaki dan za razgovor, savjet, snimanje sluha, popravku slušnih tretmana, dilema, dogovora oko tretmana, slušnih ili govornih vježbi, polaska u vrtić, početak školovanja ili stručnog osposobljavanja, a naravno i za donacije" – istakla je Mihović.
Ona je kazala da su zalaganja stručnog kadra iz Resursnog centra i sistematski podržana jer svako dijete, prije svega, zaslužuje dobar poečatak, podršku tokom odrastanja, kao uslov za kvalitetan razvoj i samostalan život.
Roditelji djece sa smetnjama sluha, ističe Mihović, ranije su se javljali tek u vrijeme polaska u školu. Međutim, kako ističe, naučna saznanja i ljudi od struke znaju da je zlatno vrijeme za ranu stimulaciju period od rođenja, dakle prva, druga i treća godina života.
"Veoma je važno da se sa stimulacijom slušnog nerva počne od momenta otkrivanja oštećenja sluha. Rano otkrivanje oštećenja sluha upućena na dijagnostiku, dobijanje slušnih aparata i početak tretmana slušanja – temelj su za razvoj govora i jezika. Rana intervencija omogućava da dijete sa smetnjama sluha razvije govor i krene u školu, naravno ako nema i drugih udruženih smetnji" – istakla je Mihović, dodajući da stručan, mladi kadar i timski rad odlikuje humani posao koji je kao takav najbolja podrška djeci i roditeljima.
O ranoj intervenciji u Resursnom centru za sluh i govor u Kotoru govorila je defektolog, logopedica Dragana Marković, koja je zajedno sa svojim kolegama iz ove ustanove održala niz radionica na temu rane intervencije.
"Cilj ovih radionica koje smo realizovale bio je, ne samo da podignemo svijest o očekivanom razvoju govora i jezika, već i da skrenemo pažnju na ona odstupanja koja nam mogu pokazati da razvoj djeteta ne ide u željenom, odnosno očekivanom pravcu. U toku priprema samih radionica i propratnog materijala, vodile smo računa da terminologija koju koristimo bude neutralna i bez negativne konotacije tipa poremećaj, smetnja, nedostaktak itd., jer smo bile sigurne da bi to smanjilo broj polaznika samih radionica. Sledeći cilj nam je bio da polaznici radionica kvalitetno provedu to vrijeme i da nauče nešto konkretno što su, na našu veliku radost, pokazale i evaluacije koje smo radili poslije svake radionice" – kazala je Marković.
Ona je ukazala koliko se povećao broj djece u razvojnim, a ne samo govorno- jezičkim poremećajima.
Kako je objasnila, školske 2009-2010. godine na tretmanu u ambulantnom dijelu bilo je svega 58-oro djece, dok je situacija danas znatno drugačija Samo u prošloj školskoj godini u ovoj ustanovi je obavljeno čak 7.982 tretmana.
U ovu brojku, objašnjava Marković, uključena su djeca iz rane intervencije i djeca školskog uzrasta. Ukupno 5.722 tretmana obavljena su u logopetskim ambulantama, a 1.847 u surdološkim i 413 u prostorima senzorne integracije.
"Ono što je zabrinjavajuće nije samo porast broja djece, već i kompleksnost patologije koja je prisutna. U porastu su djeca kod koje je prisutan poremećaj razvoja govora i jezika, ali sve veći je broj djece kod koje je prisutan disharmoničan razvoj, kao i djece iz autističnog spektra. Trenutno u našoj ustanovi u logopetskoj ambulanti na tretmanu je 14-oro djece u uzrastu od 0 do 3 godine i stodvoje djece u uzrastu od 3 do 6 godina" – kazala je Marković, dodajući da je broj djece sa kojom rade znatno veći jer u statističkim podacima nisu uključena djeca školskog uzrasta, kao ni fazični pacijenti koji se nalaze na tretmanu.
Kako objašnjava Marković, glavna teškoća sa kojom se susreću u radu je dijagnostika djece čiji problemi prevazilaze obradu slušnih stimulusa govora ili produkcije i razumjevanje govora, odnosno djece sa udruženim smetnjama, jer, kako kaže, ta djeca mogu dobiti dijagnostiku samo u nekoj od zemalja orkuženja.
"Veliki dio te djece prođe bez dijagnostike. Kada im spomenete odlazak u Beograd, Zagreb ili Sarajevo, roditelji osjete veliki strah, ili nemaju finansijskih sredstava da odvedu svoje dijete, te često ta djeca ostanu bez zvanične dijagnoze" – pojašnjava Marković.
"Danas imamo jako puno djece koja imaju poteškoća u razvoju govora. Zahvaljujući pedijatrima, roditelji to prepoznaju, a zahvaljujući Resursnom centru, imaju kome da se jave" – kazala je dr Mačić, dodajući da prvo sa roditeljima treba uspostaviti kontakt.
"Prvi ko prepozna i ko treba da prepozna, to su roditelji, pa tek onda pedijatri i vaspitači.
Da bi jedan narod mogao da ide napred onda mora da ima dva postulata: jedno je novac, a drugo je obrazovanje. Mi novac ne možemo da damo, naćićemo ga negdje, ali edukaciju moramo" – objasnila je dr Mačić, navodeći da je saradnja kotorskog Doma zdravlja i Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru uvijek bila besprijekorna.
Psihološkinja u JPU "Radost" Kotor Tanja Sabolski posvetila se temi "Rana intervencija i stimulacija djece u vrtiću", navodeći da su oni kao predškolska ustanova bili uključeni u projekat udruženja "Save the children", te objasnivši koja je funkcija predškolske ustanove u ovom procesu.
"Vrtići su definisani kao ustanove koje pružaju vaspitanje i obrazovanje, vode brigu o djeci i pružaju pomoć roditeljima u poboljšanju kvaliteta života porodice. Mi nismo ni dijagnostička, ni terapeutska ustanova, ali jesmo ustanova koja zbrinjava djecu uzrasta od 0 do 6 godina. Jesmo ustanova koja ima obilje informacija o djeci i o roditeljima. Ono što je karakteristično za vrtiće jeste da je to prvo mjesto gdje se dijete ostamostaljuje, odvaja od svoje porodice s jedne strane, a sa druge strane, roditelji imaju prvi put priliku da svoje dijete porede sa njegovim vršnjacima. U tom socijalnom kontekstu mogu da primjete u čemu je razlika između njihovog djeteta i druge djece tog uzrasta" – objašnjava Sabolski, dodajući da je jedan od ciljeva vrtića i pružanje podrške i pomoći roditeljima po pitanjima brige, vaspitanja i obrazovanja djece.
"Vrtić ima obavezu da prati dječiji razvoj da bi mogao svoje vaspitno- obrazovne aktivnosti prilagoditi potrebama djece" – pojasnila je Sabolski.
Nakon izlaganja uvodničara otvorena je diskusija o temi "Rana intervencija u našoj lokalnoj zajednici".
U Resursom centru danas, takođe, je organizovan DAN OTVORENIH VRATA, kada su svi zainteresovani bili u prilici da se upoznaju sa radom ove ustanove, nakon čega je organizovan i koktel u zbornici ove ustanove.
Ovaj projekat se realizuje zahvaljujući udruženju "Save the children" i Ministarstvu prosvjete Crne Gore.