Arhiva

Povodom proslave 21. Novembra - Dana opštine Kotor u kinu „Boka" u Starom gradu sinoć je održana promocija publikacije "Dobrotske pjesmarice" autorke Aleksandre Tomović.

Na promociji su pored autorke, govorili sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović, te bibliotekarke Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Ružica Danilović i Jasmina Bajo.

"Ovdje sam sa posebnim zadovoljstvom, ali i odgovornošću. Zadovoljstvom zato što je o književnosti pisala i brinula jedna mlada osoba koju znam, a odgovornošću zato što je obaveza mene i svih donosilaca političkih odluka da podstičemo i ohrabrujemo društvenu odgovornost u domenu kulture i kulturnog naslijeđa" – kazala je Vukasović.

Knjiga "Dobrotske pjesmarice" je, ističe Vukasović, štampani naučni, magistarski rad koji tretira nedavno otkrivene dobrotske pjesmarice od 17. do 19. vijeka, uglavnom pjesme o moru i plovidbi.

Od posebnog je značaja, dodaje ona, što su pjesme pisane narodnim jezikom i dobrotskim dijalektom.{gallery}1aadobrotskepjesmarice17{/gallery}

"Domovina našeg naslijeđa danas nije naša volja, već naša civilizacijska obaveza da iskorak u kulturi i umjetnosti saznamo, procjenimo i sjećanje na njega sačuvamo. Kultura jeste osnovna pretpostavka našeg trajanja, naslijeđe u kulturi i zalog za budućnost. Svakako da je u svemu tome ključna pozicija institucija, ali je važan doprinos svjesnih i sposobnih pojedinaca. Aleksandra svakako spada među njih" – istakla je Vukasović, dodajući da posebno smatra važnim autorkin rad i posvećenost, poželjevši joj puno uspjeha u daljim straživanjima književnog naslijeđa naših krajeva.
Mislija javnih biblioteka je, ističe Bajo, da doprinesu podizanju kvaliteta života u lokalnoj zajednici, te da budu živo srce grada. Da bi se ispunio ovaj cilj, dodaje ona, u biblioteci moraju raditi kreativni, analitični, komunikativni ljudi koji su u stanju da se povežu sa sugrađanima, prepoznaju njihove potrebe i realizuju projekte koji će podići kvalitet života u lokalnoj zajednici.
"Ovo veče predstavlja samo nastavak ciklusa koji smo započeli još 2013. godine kada smo organizovali veče posvećeno karnevalu i zaboravljenim dobrotskim pjesmaricama, gdje smo vas upoznali sa naše dvije sugrađanke koje se na ozbiljan i sistematičan način bave istraživanjima kulturne istorije Kotora na najprestižnijim univerzitetima u regionu.
Smatram da je ovo najbolji način afirmacije naše kulturne baštine jer treba uložiti veliki, ali višestruko isplativ napor da se ona na dostojan način obradi i prezentuje javnosti" – kazala je Bajo ističući da je zadatak Gradske biblioteke da podržava i promoviše naučne i stručne radove ozbiljnih i renomiranih istraživača koji se bave kulturnom istorijom Boke kotorske.
"Cilj izdavanja ove publikacije je skretanje pažnje na značaj dobrotskih pjesmarica koje, iako još u rukopisu, ne zaslužuju da budu zaboravljene. One su se razvijale paralelno sa umjetničkom, baroknom literaturom Boke kotorske. Iako nemaju izraženu umjetničku vrijednost koju posjeduje visoka barokna literatura, one imaju izuzetnu kulturno-istorijsku vrijednost. Dobrotske pjesmarice oslikavaju duh Dobrote i njenih građana u periodu kada ona postaje i razvija se kao građanska sredina sa svojim osobenostima, kulturološki drugačijim od ostalih mjesta Boke kotorske" – istakla je Bajo.
"Pojavu publikacije Dobrotske pjesmarice Aleksandre Tomović, profesorice književnosti i bibliotekarke Gradske biblioteke u Kotoru pozdravljam i veoma joj se veselim. Doživljavam je kao proizvod želje autorke i izdavača da se ukaže na važnost novog, aktuelnog, stručnog isčitavanja, analize i vrednovanja našeg lokalnog, pisanog kulturnog naslijeđa - dobrotskih pjesmarica 17., 18. i početka 19. vijeka" – kazala je jedna od najistaknutijih predstavnica savremenog crnogorskog bibliotekarstva Ruža Danilović, ističući važnost ovog djela jer, kako kaže, globalizacija obiljno prijeti da prekrije zaboravom osobenosti kulture i tradicije naroda, posebno onih manjih koji ne nalaze snagu da se tome odupru na pravi način.
"Novo čitanje Dobrotskih pjesmarica koje nam je autorka ponudila ovom svojom knjigom potvrđuje blagotvornost i korisnost stručnog bavljenja kulturnim naslijeđem. Književno-teorijske analize naše autorske podstiču čitaoca da, kroz jedno drugo vrijeme, vrijeme baroka u Boki, te kroz potpuno drugačiju poeziju, poeziju lokalnih pomoraca, pjesnika promišlja, otkriva pa i uspostavlja istorijske, ekonomske i kulturne paralele. Na ovaj način nama, savremenim čitaocima daje se mogućnost da, čitajući ove stranice, zapitamo sebe da li smo kao građani Boke svjesni koje su, kakve su i kolike su vrijednosti koje su nam ostavili u naslijeđe barokni pjesnici Dobrote" – istakla je Danilović.
Ona je kazala da je najzaslužnija osoba što je rukopisna građa dobrotaskih pjesmarica do danas sačuvana don Gracija Ivanović, župnik crkve Svetog Eustahija, koji je čitavog života sakupljao rukopisnu poeziju i druge važne dragocjenosti koje su bilw izloženw propadanju, budući da je dijelila gorku sudbinu propadanja i iseljavanja nekada bogatih dobrotskih porodica.
Sačuvane pjesmarice za koje je kasnije folijaciju radio Miloš Milošević, dodaje Danilović, čuvaju se u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.
"Aleksandra Tomović je za dio svoje analize koristila stihove dobrotskih pjesmarica koje su Miloš Milošević i Gracija Brajković objavili u knjizi Poezija baroka, da bi dominantno pažnju uspjerila na analizu pjesmarica dva pjesnika dobrotska s početka 20. vijeka - Pava Kamenarovića i Marka Ivanovića čije rukopise joj je ljubazno ustupio naš sugrađanin i kolekcionar Zoran Radimir. Autorka kaže da su dobrotske pjesmarice rukopisna, pjesmarička poezija na prelazu od narodne ka umjetničkoj sa svim temama i versifikacijskim odlikama koje ima građanska poezija" – poručila je Danilović.
Ona je kazala da je Aleksandra Tomović jedna od malobrojnih istraživača koji su se bavili poetikom dobrotske lirike baroka.
"Želim pohvaliti njen pristup građi kroz strukturiranje obimnog materijala koji joj je dao prostora da potvrdi postavljenu tezu o dobrotskim pjesmaricama kao tipičnoj građanskoj lirici baroka. Ona osvijetljava društvenu, ekonomsku i kulturnu klimu u kojoj stvaraju barokni pjesnici, praveći logičnu distinkciju između kotorskih pjesnika plemića i dobroćanskih građanskih pjesnika pomoraca.
Tematika Dobrotskih pjesmarica vezana je za more jer je ispisuju pomorci. Ona se, takođe, priordno spaja sa ljubavlju duhovnom i rodoljubnom. More, plovidva, Dobrota kao rodni kraj, majka, voljena draga, Gospa koja bdije nad pomorcima - najčešće se pominju u stihovima dobrotskih baroknih pjesnika.
Smatram da je autorka pokazala da su dobrotski pjsnici baroka najuvjerljiviji kada pjevaju o ženi. Stihovi pjesmarica otkrivaju i slikaju način života, mišljenja i osjećanja jedne ekonomski bogate, a srodno patrijahalne sredine u kojoj su moralne norme i običaji iznad svega" – kazala je Danilović.
Ona dodaje da se iz stihova sagledava koliko su žene i mlade djevojke Dobrote bile izložene zavisti, ogovaranjima te kako im je bilo teško nositi se sa životom osuđenim na stalno čekanje izabranika da dođu kući sa broda.
Aleksandra Tomović je rođena 1987. godine u Kotoru. Diplomirala je srpski jezik i književnost sa opštom književnošću na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 2010. godine. Dvije godine kasnije odbranila je master rad na temu: "Poetika barokne književnosti u Boki kotorskoj - Dobrotske pjesmarice" kod prof. dr Mirjane D. Stefanović na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. U Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor radi od 2013. godine na projektima koji se tiču obrazovanja mladih i njegovanja kulturne istorije Crne Gore i Boke Kotorske.
Ona je istakla da je prilikom studija vukla nostalgija prema svom gradu pa je tako odlučila da se u svom master radu bavi kulturnim naslijeđem svoga kraja.
"Autori dobrotskih pjesmarica još u 17. i 18. vijeku su znali koliko vrijedan dokument svoga mjesta ostavljaju. Pa je tako Marko Ivanović na jednom mjestu - posveti Špiocu, rekao da ako pjesme u pjesmaricama ne budu dovoljno dobre, neka barem čuvaju slavni jezik Dobrote. Pa tako, ako i ova knjiga ne bude kvalitetna, neka barem čuva uspomenu na Dobrotu iz 17. 18. i 19. vijeka" – poručila je autorka.
Teme koje su obrađene u ovoj knjizi su: tema plovidbe i pomoraca, zatim tema žene pomoraca odnosno majki pomoraca i sama tema Dobrote.
"Nekada su dobrotski kapetani isplovljavali iz svog zaliva iz Dobrote, danas ih pratimo sa aerodroma. Isti je intezitet osjećanja bio i kada su napuštali Dobrotu iz naše luke ili danas kada putuju sa aerodroma. Isto tako, nekada su dobrotski kapetani slali pisma, pisali pjesme, a danas su tu neke druge tehnologije. Mislim da je i dalje patnja za Dobrotom kada nisu u Dobroti istog inteziteta kao i za vrijeme baroka" – kazala je Tomović.
Ona je dodala da nije slučajno na koricama knjige palac Tripkovića, jedan tipični barokni grandiozni palac, koji je prije svega simbol doma, ali i simbol uspona Dobrote za vrijeme druge polovine 18. vijeka kada se Dobrota razvijala kao aktivna građanska sredina.
Na poleđini knjige, objašnjava autorka, nalaze se stihovi žene pomorca koji su ujedno i blagoslov i molitva svih žena koje su ostajale u Boki, kojima su muževi, sinovi ili braća bili negdje na moru.
"Dobrota za ljude koji žive u Dobroti je cijeli svijet i kao što mnogi kažu: Stavite prst u more, povezani ste sa cijelim svijetom, tako ja mislim da je Dobrota prije 18. vijeka, kada se počela aktivno razvijati kao pomorska građanska sredina, bila povezana sa cijelim svijetom. Ove pjesme su dokument da su dobrotski pomorci još tada pratili evropske i svjetske trendove, te da su u svom narodnom stvaralaštvu hvatali korak sa tadašnjim modernism evropskim tendencijama. Dok se u Kotoru govorilo italijanskim jezikom, u Dobroti se govorilo na čistom narodnom jeziku" – istakla je Tomović.

U programu su učestvovali članovi folklornog ansambla "Nikola Đurković" Kotor.
Organizator je JU Kulturni centar "Nikola Đurković" / Gradska biblioteka i čitaonica uz podršku Ministarstva kulture u Vladi Crne Gore u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata i programa od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulutrno-umjetničkog stvaračaštva u 2017. godini.