Arhiva

Dijagnoza "usporen razvoj govora" najčešće se postavlja kod djece čiji je govor još uvijek u razvoju (djeca do tri, četiri godine). Razumiju govor svoje okoline, ali se služe rečenicama koje nisu primjerene hronološkoj dobi.
Kako je našem radiju kazala defektolog logoped Radmila Perovanović iz Resursnog centra za sluh i govor "Peruta Ivanović" Kotor, danas, možda više nego ikad, savremena je porodica suočena sa brojnim izazovima i nerijetko vrlo visokim očekivanjima. "Stoga i ne čudi da nam u istraživanjima i roditelji i šira javnost potvrđuju potrebu za dodatnom, stručnom podrškom u odgoju djece. Poremećaj se može primijetiti u dobi od dvije godine kada se kod djece urednog govorno-jezičnog razvoja pojavljuju prve, iako još uvijek nedovoljno gramatične rečenice", pojašnjava Perovanović. Ona podsjeća da govor nije izgrađen ako dijete izgovara sve glasove pravilno, bitno je i da su razvijene jezičke strukture. Djeca čiji se govor usporeno razvija, u slučaju da nema štećenja sluha, neuropsiholoških i anatomskih smetnji perifernih govornih organa, imaju različite govorne probleme u izgovoru većeg broja glasova, u verbalnom pamćenju, nepravilno upotrebljavaju gramatičke oblike i teško se verbalno izražavaju.

"Kada roditelji posumnjaju na bilo kakva zaostajanja u govoru djece, trebali bi se odmah obratiti za pomoć logopedu u najbližoj ustanovi. U Resursnom centru svakodnevno radimo sa djecom koja imaju poteškoće u govoru i postižemo dobre rezultate. Ako je dijete još uvijek premalo za rehabilitaciju, roditelji će dobiti korisna uputstva na koji način mogu podsticati i razvijati govor djeteta kod kuće i u prirodnom ambijentu", zaključila je Perovanović.