Arhiva

Po riječima kapetana duge plovidbe Neđeljka Radulovića, u savremenom pomorstvu brodski dnevnici i dalje predstavljaju najobjektivniji način za sagledavanje svih segmenata života i rada na brodu.

Radulović, koji je zapovjednik na brodovima kompanije Dabinović iz Monaka, juče je u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru otvorio izuzetno posjećenu izložbu „Brodske knjige-dokumenta pomorske baštine", realizovane u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore, u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu.

„U tom smislu brodski dnevnik je i dalje najvažnija pisana isprava koja se vodi hronološki. Sama činjenica da brodski dnevnici kroz istoriju nisu dobijali znatnije promjene u formalno-pravnom smislu, najbolje govori o valjanosti još davno uspostavljenog načina vođenje dnevnika, a samim tim i potvrđuje vrijednost primjeraka kakvi se čuvaju u zbirci Pomorskog muzeja u Kotoru. Stoga u svoje lično imae, a vjerujem i u ime velike većine naših pomoraca, želim odati priznanje svim djelatnicima Pomorskog muzeja u Kotoru koji u kontinuitetu predano rade na promocoiji našeg izuzetno vrijednog kultrunog nasljeđa, a samim tim i bokeške i crnogorske pomorske tradicije", kazao je kapetan Radulović.

Direktor muzeja Andro Radulović je kazao da je sinoć otvorena još jedna u nizu izložbi „koja svojim sadržajem i namjerom autora ima za cilj podsjećanje na bogatsvo fonda Pomorskog muzeja Crne Gore, ali i za njegovo predstavljanje na jedan novi, savremeniji način".

„Načinom obrade, postavkom i sadržajem kojim je predstavljen izložbeni materijal, katalogizacijom izloženih predmeta, ova izložba se na pravi način uklapa u ono što jeste i čemu teži Pomorski muzej. Izložba „Brodske knjige, dokumenta pomorske baštine" dokazuje apsolutnu opravdanost postojanja i djelatnosti Muzeja, kako u pogledu zaštite i čuvanja tako i prezentovanja građe, ali i stručnog i naučnog istraživanja. Ovakvim načinom rada Muzej izgrađuje puteve sve bolje informisanosti i ostvaruje svoju ulogu u edukaciji, posebno kod mlađeg naraštaja. Večerašnja izložba, kao i veliki broj drugih dešavanja u ovoj godini, je realizovana uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture Crne Gore koje je prepoznalo značaj ovih projekata i podržalo ih. Ja im se na tome zahvaljujem", kazao je Radulović.

Po riječima bibliotekara Pomorskog muzeja Slavka Dabinovića, juče su po prvi put predstavljeni brodski dnevnici koji se čuvaju i proučavaju u biblioteci Pomorskog muzeja.{gallery}1aabrdskidnevnici{/gallery}

„Nije mi namjera da Vam detaljno i opširno govorim o svrsi i upotrebi ovih brodskih knjiga, odnosno brodskih dnevnika, jer je o njima već mnogo napisano u pomorskim enciklopedijama i pomorskim leksikonima širom svijeta, kao i u drugim knjigama koje se tiču pomorske tematike, a posebnu pažnju posvećuju pomorskim propisima u širem i užem smislu riječi. Ukratko, reći ću što su brodske knjige i brodski dnevnici, a siguran sam da mnogi od Vas ovdje prisutnih o njima sigurno već mnogo znaju iz pomorskih škola,i sa brodova trgovačke mornarice na kojima su „tukli" more.

Brodski dnevnici spadaju u brodske knjige, odnosno isprave, koje vode brodovi trgovačke mornarice, prema propisima određene države pod čijom zastavom plove. Sve države koje imaju trgovačku mornaricu donose propise o vođenju određenih brodskih knjiga među kojima najvažnije mjesto zauzima Brodski dnevnik. U Brodski dnevnik se upisuju podaci o plovidbi, službi na brodu, posadi, teretu, meteorološkim opažanjima, pomorskim nezgodama i drugim događajima koji su od važnosti za brod, za organe uprave, vlasnike, odnosno nosioce prava korišćenja broda, krcatelja, primaoce tereta, osiguratelje i druge zainteresovane osobe. Dnevnik sadrži osnovne podatke o brodu i u njega se neprekidno, 24 sata dnevno, u plovidbi i u luci unose propisani podaci, koji omogućuju potpunu rekonstrukciju putovanja odnosno događaja na brodu. Unose se podaci o gazu na pramcu i krmi, o ukrcaju i iskrcaju zapovjednika i drugih članova posade, bolestima na brodu, zatim povrede radnih dužnosti i kazne, ukrcaji i iskrcaji peljara i uzimanje tegljača, pretrpljena havarija, tražena i pružena pomoć, popravke i dokovanja broda i drugo.

Brodski dnevnici temeljni su dokumenti svakog broda, kako danas tako i u prošlosti. Oni su obavezni dio dokumentacije zapovjednika na brodu. Podatke u brodski dnevnik uvijek su upisivali zapovjednici brodova, kapetani, ali i pojedini oficiri u službi na komandnom mostu. Tokom putovanja broda, bilo da je riječ o dugoj ili maloj obalnoj plovidbi, u brodski su se dnevnik, pored gore navedenih, upisivali i podaci o dolasku u određenu luku i odlasku iz nje, dežurstvima tzv. gvardijama, dnevnim i noćnim, i slično.

Istorija pomorskih propisa i regulacije pomorske plovidbe može se pratiti kroz pisana dokumenta najstarijih civilizacija, vavilonske, egipatske, mesopotamske, feničanske, grčke i rimske. U Hamurabijevom zakoniku nastalom oko 1780. godine prije Krista nalaze se pravni propisi o plovidbi. U mediteranskim antičkim civilizacijama Feničana, Grka i Rimljana sačuvani su počeci pomorskog prava i pomorskih propisa sa kontinuitetom, od početaka, preko srednjeg i novog vijeka sve do današnjih dana. U Zborniku cara Justinijana u 6. vijeku nalaze se pomorsko-pravni propisi. Raspadom Rimskog carstva u statutima sredozemnih gradova pojavljuju se propisi koji regulišu plovidbu morem, posebno nastankom Mletačke Republike pa i ostalih pomorskih država na obalama sjevernog Mediterana. Nešto kasnije javljaju se i pomorski propisi kod naroda Sjeverne Evrope.

Za istoriju pisanih pomorskih propisa značajno je spomenuti najstariji italijanski pomorski statut iz 11. i 12. vijeka, pod nazivom Tabula Amalphae (Capitula et ordinationes Curiae maritimae nobilis civitatis Amalphae), objavljen u srednjovjekovnoj pomorskoj državi Amalfi, koji je imao široku primjenu na cijelom Mediteranu do kraja 17. vijeka, kada prevladavaju novi propisi nametnuti od Pomorskog konuzlata u Barceloni (Consolato del Mare di Barcellona).

Dubrovački Statut iz 1272. godine, dat u 8 knjiga, posvećuje cijelu sedmu knjigu regulisanju pomorskih pitanja. Nakon otkrića Amerike 1492. godine, zbog sve češćeg plovljenja Atlantikom i Indijskim okeanom, došlo je do značajnije regulacije propisa o plovidbi, vođenju brodskih knjiga i položaju brodskog pisara – škrivana.

U Zbirci pomorskih propisa (Il Consolato del mare) izdatoj u Veneciji 1656. godine (original se čuva u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru) objavljen je prepis dokumenta iz 1340. godine koji spominje brodskog škrivana. Dokument predstavlja naredbu koju su savjetnici iz Barselone uputili konzulatu na Siciliji. U njoj se pominje škrivan koji vodi brodski dnevnik, dok se sam brodski dnevnik pominje više puta u tekstu. Il Consolato del mare predstavlja prvu zbirku pisanih propisa. U Zbirci pomorskih propisa (Il Consolato del mare) izdatoj u Veneciji 1737. godine nalazi se više propisa koji se odnose na vođenje brodskog dnevnika. U ovoj Zbirci se nalazi Zakon koji je izdao Pomorski magistrat Republike Đenove od 23. 8. 1712. godine, koji reguliše obaveze škrivana i pravila za vođenje brodskog dnevnika.

U Pomorskom muzeju čuvaju se još i knjige poput Kodeksa propisa za trgovačku mornaricu Mletačke Republike izdat u Veneciji 1786. godine i Zbirke pomorskih propisa izdate u Veneciji 1806. godine, u kojima su određena poglavlja posvećena škrivanu i pravilima za vođenje brodskog dnevnika. Značajan za upoznavanje brodskih dnevnika je i Pomorski priručnik (Pratichae Schrivanesche) Julija Matijinog Balovića, Peraštanina, iz 1693. godine (čuva se u Državnom arhivu u Splitu). Autor Priručnika je imao za cilj da prikupi materijal koji može koristiti svakom brodskom pisaru na bilo kojem brodu i brodu ratne mornarice. Isti, Julije Matijin Balović, u avgustu 1698. godine nalazi se u rangu brodskog pisara i zamjenika pilota na velikoj navi Vicka Bujovića u sukobu sa tripolitanskim vašelom i ulcinjskom tartanom u vodama Drača. U ovom priručniku posebno poglavlje govori o službi brodskog pisara, škrivana, gdje se kaže da on mora biti obrazovan i učen, te sposoban da u potpunosti udovolji obavezama na brodu. Škrivani su uglavnom bili pripadnici plemićkih porodica. Bez brodskog pisara mogli su ploviti samo brodovi vrlo male tonaže. Škrivan je kao čovjek sa pomorskim obrazovanjem u vođenju brodskog dnevnika morao vladati pomorskom terminologijom. Morao je poznavati svaki naziv određenog dijela broda kao npr. konopa, jedara, dijelove jarbola i sve ostale dijelove broda kojih je bilo više stotina.

Da bismo spoznali kakva je bila uloga škrivana na brodu, najbolje nam govori stara mornarska izreka: Na brodu je zapovjednik Bog, a pisar njegov prorok. Brodski pisari ispisali su hiljade stranica dnevnika koje obiluju tragičnim događajima, što nam govori da je plovljenje, osobito u doba jedrenjaka, bilo izuzetno teško i mukotrpno zanimanje sa ogromnim žrtvama, ali su ipak pomorstvo i pomorska trgovina stvorili sve ovo materijalno i nematerijalno kulturno nasljeđe koje mi danas baštinimo.

Pravila o vođenju brodskih dnevnika nisu se značajno mijenjala tokom vremena, što se može vidjeti i iz predstavljenih propisa i uputstava iz toga vremena, koji čine dio ove izložbe.

Politički edikt (državni ukaz) iz 1774. godine, koji je izdala austrijska carica Marija Terezija, donosi propise u austrijskoj trgovačkoj mornarici, a jedno cijelo poglavlje sadrži odredbe o brodskom pisaru (škrivanu). Ovaj politički edikt bio je na snazi sve do 1918. godine. U tom dugom periodu od 144 godine austrijska vlada donijela je i nekoliko dekreta i uputstava koji se odnose na brodske dnevnike. Izdvajamo neke od propisa iz tih nekoliko dekreta, poput onog u kom se određuje da je kapetan broda dužan da popunjeni brodski dnevnik vrati lučkom uredu tj. lučkoj kapetaniji, koja ga šalje na korišćenje u stručnoj nastavi pomoraca. Takođe, donosi se dekret o posebnom brodskom dnevniku koji treba da vodi poručnik trgovačke mornarice. Poručnik je bio obavezan da ovaj dnevnik prikaže ispitnoj komisiji prilikom polaganja kapetanskog ispita. Bokeljski jedrenjaci 19. vijeka vodili su brodske dnevnike po odredbama spomenutog političkog edikta iz 1774. godine kao i dekreta i uputstava izdatih na osnovu ovog edikta. Izvaci iz ovih Zbirki pomorskih propisa i Političkog edikta predstavljeni su na panoima koji čine dio ove izložbe.

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru u svojoj biblioteci posjeduje 78 brodskih knjiga, od toga brodskih dnevnika – 25, poručničkih dnevnika – 13 (poseban dnevnik poručnika trgovačke mornarice, uglavnom prvog oficira palube, koji on nosi sa sobom sa broda na brod, ovjerenog od kapetana i lučkih vlasti), dnevnika stroja – 5, dnevnika brodskog tereta – 1, brodskih dnevnika male obalne plovidbe – 32 i privatnih dnevnika – 2.
U Godišnjacima Pomorskog muzeja broj 19, 20 i 22 iz 1971, 1972. i 1974. godine, bivši djelatnici Muzeja, pokojni kap. Tomo Radulović i kap. Vladimir Uljarević detaljno su obradili 11 brodskih dnevnika sa jedrenjaka i preveli sa italijanskog jezika većinu događaja zapisanih tokom plovidbe. Na izložbi su prikazane samo najinteresantnije brodske knjige iz bibliotečke zbirke Pomorskog muzeja. Najstariji brodski dnevnik koji se čuva u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru je iz 1803. godine, vođen na brigantinu „Castore" pod zapovjedništvom Julija Kolovića Matikole iz Perasta, pisan na italijanskom jeziku, i spada među najstarije dnevnike na području istočnojadranske obale. Brodski dnevnik brigantina „Castore" prikazan je na ovoj izložbi u digitalnom obliku samolistajuće knjige (flip book), na 202 stranice. Na panoima su prikazani brodski dnevnici uglavnom sa jedrenjaka, ali i sa nekoliko parnih i motornih brodova duge i obalne plovidbe. Na nekoliko panoa prikazana su uputstva i propisi za vođenje brodskih dnevnika na jedrenjacima 19. vijeka i na motornim brodovima 20. vijeka.

Ovom izložbom Pomorski muzej je napravio veliki korak u prezentaciji i očuvanju kulturne i pomorske baštine. Želja je da se ovaj segment pomorskog nasljeđa sačuva od propadanja i prezentira široj populaciji i stručnoj javnosti koja posjećuje naš Muzej.

Stoga je Pomorski muzej konzervirao tri brodska dnevnika, uloživši znatna sredstva, i nastoji nastaviti sa ovim poslom kako bi svi dnevnici koji su u opasnosti od propadanja bili konzervirani i dostupni za obrađivanje kako djelatnicima našeg muzeja tako i svim stručnim istraživačima naše kulturne i pomorske baštine", kazao je Dabinović.

Program je vodila kustos jelena Karadžić, a u muzičkom dijelu programa nastupio je muzički sastav „Škuribanda".