Arhiva

Izduvni gasovi koji nastaju sagorijevanjem dizel goriva sa brodova sadrže po nekim procjenama preko 450 različitih jedinjenja, od kojih su oko 40 toksični zagađivači vazduha i imaju negativne efekte na zdravlje i životnu sredinu.

Po riječima predsjednika Unije pomoraca Crne Gore Neđeljka Radulovića, neki kruzeri koji uplovljavaju u Boku i Kotor ne koriste gorivo sa niskim procentom sumpora, kao što to inače rade u destinacijama Evropske unije (EU).

"Perfidno je da brodovi koji dolaze iz Dubrovnika i produžavaju za Krf u zemljama – članicama EU, gdje moraju koristiti gorivo sa niskim procentom sumpora, kod nas evidentno to ne rade, već znatno zagađuju, čega smo svi svjedoci u ovom našem akvatorijumu i maloj sredini kao što je Kotor, odnosno Bokokotorski zaliv", navodi Radulović.

Dodaje da se to radi iz samo njima znanim razlozima.

„Ne znam kolika tu može biti ušteda, ali vjerujem ne znatna. Stoga je poželjna jedna zajednička inicijativa da se to sve spriječi u što kraćem roku", dodaje Radulović.

Za kompanije, koje su implementirale procedure za smanjenja zagađenja, čiji brodovi i kod nas koriste tzv. "zelenu tehnologiju", ima samo riječi hvale.

„Međutim, mi bi to trebali da kao pravilo uvedemo za sve brodove koji dolaze u Boku Kotorsku", poručio je Radulović.

U "Istraživanju zagađenja vazduha sa brodova u Bokoktorskom zalivu" autora prof. dr Danila Nikolića, mr Špira Ivoševića i Zorana Čelanovića, sa Pomorskog fakulteta Kotor, ukazuje se na različite izvore zagađenja životne sredine koji mogu nastati sa brodova, a identifikovani su Međunarodnom konvencijom o sprečavanju zagađenja mora sa brodova (International Convention on the Prevention of Pollution from Ships – MARPOL).

"Primjena ove konvencije u nadležnosti je svake države članice Međunarodne pomorske organizacije (International Maritime Organization - IMO).

Crna Gora kao država članica IMO-a je u obavezi sprovođenja svih zahtjeva ove konvencije.

Sa povećanjem pomorske flote došlo je do značajnog povećanja emisije gasova sa brodova koji su imali značajan uticaj na kvalitet vazduha.

U tom smislu se i povećavala svijest o emisiji sa brodova, ne samo u nacionalnim, već i u internacionalnim okvirima", stoji između ostalog u studiji.

Sumpor dioksid (SO2), kako podsjeća sajt www.trcanje.rs, je otrovni gas bez boje, koji izaziva otežano disanje, kašalj, a može da izazove i trajno oštećenje pluća jer u dodiru sa vodom stvara sumpornu kiselinu, koja nagriza tkiva.

„Sumpor dioksid uzrokuje kisele kiše, a za ovo su zaslužni prerađivači nafte koji i dalje proizvode prljava goriva sa dosta sumpora.

Pri upotrebi takvih goriva nastaje sumpordioksid.

I ovdje je EU uvela restrikcije, pa recimo euro dizel sadrži 99,98% manje sumpora u odnosu na NIS-ov D2 dizel.

Auto industrija je napravila nekoliko poboljšanja na motorima, recimo Ad-blue, koji se na zapadu koristi, nažalost samo za teretna vozila. Sumpor dioksid se u prirodi javlja prilikom erupcija vulkana", prenosi sajt.

Na fotografiji se vidi primjer nedavnog zagađenja užeg gradskog jezgra dimom sa broda u meteo okolnostima kada nema značajnijih vazdušnih strujanja.