Arhiva

Širom Evrope 18. oktobra obilježava se Dan borbe protiv trgovine ljudima.

Evropska komisija je 2007. godine proglasila 18. oktobar za Dan borbe protiv trgovine ljudima. Od tada se u svim zemljama članicama organizuju aktivnosti na nacionalnom nivou, koje imaju za cilj skretanje pažnje javnosti na opasnost i posljedice trgovine ljudima.

Iako se u poslednjih deset godina sprovode mnogobrojne, prije svega, preventivne aktivnosti koje imaju za cilj da podignu svijest javnosti o tom problemu i iako se dosta govori o unaprijeđenju zakonskog i institucionalnog okvira u kojima se žrtvama pruža pomoć, situacija se nije mnogo promijenila u poređenju sa periodom od pre nekoliko godina.{gallery}1adantrgovineljudima{/gallery}

Trgovina ljudima se, uz trgovinu drogom i trgovinu oružjem, svrstava među tri najprofitabilnije kriminalne aktivnosti. Među oblicima kršenja ljudskih prava i organizovanog kriminala, ona se izdvaja po težini posljedica koje ostavlja na pojedinca i društvo u cijelini. Trgovinu ljudima prate fizičko nasilje i tortura, stalni strah, prijetnje i ucijene. Time se neposredno ugrožavaju prava žrtava na život, dostojanstvo, integritet, slobodu i bezbijednost, izbor i odlučivanje, zdravstvenu zaštitu i dr.
Danas postoje razni oblici trgovine ljudima, a stalno se iznalaze novi i sve nehumaniji, brutalniji i svirepiji i sa po još težim posljedicama po žrtve i zajednicu.
Najčešći oblici su :
• Seksualno iskorišćavanje
• Radna eksploatacija
• Prinudni brak
• Lažno usvajanje
• Prinudno prosjačenje
• Korišćenje u oružanim sukobima,
• Prinuda na vršenje krivičnih dijela
• Trgovina organima, i dr.

Trgovina ljudima kao moderan oblik ropstva je zloupotreba ljudskih bića i povreda njihovih osnovnih ljudskih prava, radi sticanja materijalne koristi.
Među svim kategorijama žrtava ovog krivičnog djela, po svojoj osjetljivosti posebno se izdvajaju djeca prisiljena na rad, čime im je uskraćeno obrazovanje, socijalna i zdravstvena zaštita, pravilan rast i razvoj, sticanje znanja i vještina potrebnih za funkcionisanje u društvu... Tokom prošle godine, Regionalna mreža za djecu uključenu u život i/ili rad na ulici uz podršku organizacije "Save the children" sprovela je regionalno istraživanje rasprostranjenosti fenomena djece ulice u Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Srbiji. Istraživanje je sprovedeno u šest lokalnih zajednica, gdje je obuhvaćeno više od hiljadu domaćinstava u kojima živi preko 3000 djece koja žive i/ili rade na ulici. Glavni zaključci su da se djeca uključena u život/ili rad na ulici, kao i djeca u riziku, suočavaju sa brojnim poteškoćama svakoga dana – neredovna i oskudna ishrana, neadekvatna garderoba, psiho-fizičko nasilje, dugi radni dani, česte selidbe, na ulici borave u prosjeku od 6 do 9 sati, nisu uključena u obrazovni sistem, nisu upisana u matične knjige rođenih, a samim tim su im uskraćena socijalna i zdravstvena prava... Tokom istraživanja došlo se do zaključka da ne postoji uopštena definicija djece uključene u život i/ili rad na ulici, ali ni razumijevanje za ovaj fenomen.
Najčešće žrtve trgovine ljudima su djeca i žene, a najzastupljeniji oblik jeste prosjačenje. Ono o čemu građani najčešće ne razmišljaju jeste da davanjem novca prosjacima podstiču ovo krivično djelo Prosjaci najčešće ne rade za sebe, već za takozvane gazde, kojima jedno dijete mjesečno donese dobit od otprilike nekoliko hiljada eura.
Radi se o odlično organizovanom biznisu, koji institucije još uvijek ne mogu spriječiti.
Danas su naši edukovani volonteri pred vratima Grada dijelili flajere, a slijedećih dana će kroz prezentaciju održati jednosatna predavanja o trgovini ljudima za predškolce, osnovce i učenike srednjih škola.