Arhiva

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je u saradnji sa Televizijom Kotor danas u sali Skupštine opštine Kotor (Palata Bizanti) organizovao okrugli sto pod nazivom IMAM PRAVO DA ZNAM.

Okrugli sto je dio projekta „Imam pravo da znam - Odgovorne opštine u službi građana", koji se finansira iz sredstava Evropske unije i kofinansira iz sredstava Kraljevine Holandije, a u okviru šireg regionalnog projekta „WeBER - Western Balkans Enabling Project for Civil Society Monitoring of Public Administration Reform".
Prisutnima su se na samom početku obratili: predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i saradnica na programima u CGO i koordinatorka projekta Mira Popović. Na temu "Koliko su lokalne samouprave u Crnoj Gori otvorene i transparentne u svom radu" govorili su: glavni administrator Opštine Kotor Veljko Vujović, potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov i novinar Nezavisnog dnevnika „Vijesti" Siniša Luković.

Na temu "Praktična primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama na nivou lokalnih samouprava govorili su: član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Aleksa Ivanović, odgovorno lice za donošenje rješenja po zahtjevu za slobodan pristup informacijama Simeona Begović i programska direktorka NVO EXPEDITIO - Centar za održivi prostorni razvoj Biljana Gligorić.{gallery}1aokruglisto0410{/gallery} 

„Cilj ovog projekta je davanje doprinosa unaprijeđenju odgovornosti i transparentnosti lokalnih samouprava u Crnoj Gori u skladu sa principima dobrog upravljanja koji će se ostvariti kroz osnaživanje saradnje između nacionalnih i lokalnih nevladinih organizacija i lokalnih medija, u zajedničkom praćenju sprovođenja i redovnom obavještavanju o stanju u oblasti primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama" – kazala je Popović.
Prema njenim riječima, ideja organizovanja okruglog stola jeste da bi provjerili koliko su opštine u Crnoj Gori transparentne. Odabrali su, ističe, tri reprezentativne opštine iz tri regije u Crnoj Gori: Pljevlja, Kotor i Podgoricu.
"Smatram da je demokratija nešto što je izuzetno bitno i što treba razvijati u Crnoj Gori, te u cjelokupnom društvu. Najbitnije je da naši građani znaju na koji način se sprovode javne politike, planiraju, vode, kako se troše sredstva i kako se na kraju donose odluke" – kazala je Popović, dodajući das u lokalne uprave na usluzi građanima zbog kojih bi I trebale da postoje.
"U ovom slučaju imamo dva nosioca prava ili dvoje nosioca obaveza: lokalnu samoupravu i javnost, odnosno aktere koji podnose zahtjev za slobodan pristup informacijama kako bi se dodatno informisali o onome što je rad i što su odluke lokalne samouprave" – rekao je gradonačelnik Jokić ističući da je namjera nove lokalne samouprave da, u svakom segmentu, bude što otvorenija, transparetnija i dostupnija kako za građane, tako za predstavnike medija, NVO i sve druge koji imaju interesovanje da dobiju informacije za ono što su odluke i što su mehanizmi rada lokalne samouprave.
"Upravo je to razlog što imamo zakonom i odlukom propisane mehanizme o načinima na na koji se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama" – kazao je Jokić.
On je govorio o stvaranju atmosvere u kojoj slobodan pristup informacijama jeste instrument koji je dostupan svakom pojedincu i koji, ističe, može i treba biti korišten od svakog pojedinca.
"Ovakvi okrugli stolovi i učešće predstavnika svakog sektora stvaraju takvu atmosferu u kojoj se govori o ovakvom mehanizmu i u kojoj je moguće ovaj mehanizam koristiti u budućnosti. Građani postaju svjesni šta imaju na raspolaganju i čime se treba koristiti.
Međutim, svaka medalja ima dvije strane. I ovdje imamo mogućnost zloupotrijebe prava sa jedne i sa druge strane - sa strane onoga ko bi trebao dati informacije, te sa strane onoga ko traži informacije i koji, na kraju, treba tu informaciju da konzumira.
Imali smo primjer prije nekoliko dana u medijima da je jedno lice, koristeći pravo na slobodan pristup informacijama, zloupotrijebilo tu procesnu mogućnost na način da je određenu instituciju blokirao zahtjevima kako bi na kraju izvukao finansijsku korist zbog ćutanja uprave. Ukoliko mehanizme i prava koje imamo jedni i drugi na raspolgaanju koristimo upravo u duhu zbog koje su ti mehanizmi i prava donijeti iI uspostavljeni, oni ostvarjuju svoju svrhu do kraja" – rekao je Jokić.
Prema njegovim riječima, ovakvi skupovi otvaraju mogućnost da se govori o svim problemima, načinima na kojima s emogu prevazići, te mehanizmima koje tek treba uspostaviti kako bi, sve ono što su problemi u primjeni ovog zakona i problemi u funkcionisanja lokalne samouprave, bili prevaziđeni.

Glavni administrator Vujović je iznio konkretne podatke vezane za praktičnu primjenu zakona o slobodnom pristupu informacijama u kotorskoj opštini, osvrnuvši se na značaj i važnost prava na slobodan pristup informacijama koje su u posjedu organa vlasti.
"Nesporno je da je ostvarivanje prava građana na informisanje i izražavanje nemoguće bez slobodnog pristupa informacijama. Zato ovaj Zakon građanima omogućava put da se bliže upoznaju sa radom organa vlasti, učestvuju u vršenju javnih poslova i procesa donošenja odluka, utiču na njihov sadržaj i efikasno sprovođenje kao i da vrše kontrolu nad radom onih kojima je povjereno vršenje javnih ovlašććenja" – kazao je Vujović dodajući da pravo na slobodan pristup informacijama u posjedu organa vlasti jača i princip odgovornosti u radu svih nosilaca vlasti.
"Puna primjena zakona o slobodnom pristupu informacijama od posebnog je značaja jer doprinosi efikasnijoj borbi protiv korupcije.
Takođe, pravo građana na informisanje, tj. na slobodan pristup informacijama u posjedu organa vlasti jedna je od bitnih predpostavki demokratizacije cijelog društva" – istakao je Vujović.

"Ne treba da postoji ni jedan podatak u lokalnoj samoupravi koji treba da nosi oznaku nije dostupan ili je tajan. Kad bih se pitala kakav bi Zakon donijela o dostupu informacijama, on bi upravo bio takav, obavezujući, da su lokalne samouprave jednostavno dužne da objave svaki document. Pošto živimo u 21. vijeku, opštine imaju svoje veb sajtove na kojima bi trebalo da budu sve dostupne informacije, pa čak i one o visini plata zaposlenih u opštini" – kazala je Moškov, ističući da se kotorska lokalna samouprava trudi das vi dokumenti budu objavljeni na sajtu Opštine Kotor.

"Razlikujem tri perioda kotorske lokalne uprave kada je u pitanju moja novinarska komunikacija sa njima u smislu traženja informacija i slobodnog pristupa informacijama" – rekao je novinar Luković ističući period do kraja 2014. godine kada je na čelu grada bila Marija Ćatović, ocjenjujući komunikaciju sa lokalnom samoupravom negativnom.
"Period od 2015. do 2016. godine, kada je gradonačelnik Aleksandar Stjepčević, ocjenjujem vrlo pozitivno. Bio je veoma transparentan u svom radu. Tada sam podnio zahtjev za slobodan pristup informacijama, koje sam i dobio.
Od 2017. godine počinje mandat gradonačelnika Jokića, o čijem radu, za sada, imam jako pozitivan utisak" – kazao je Luković, ističući inicijativnost predjsednika Jokića u objavljivanju informacija za koje lokalna uprava smatra da bi mogle biti od interesa javnosti.
"Tokom 2014. godine ND Vijesti bavile su se načinom na koji Opština Kotor, raspodjeljuje medijima sredstava koja joj uplaćuju poreski obaveznici, a pogotovo privatnim medijima.
Dana 3. 9. 2014. godine Vijesti su podnjele zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražeći od administracije gospodje Marije Ćatović da nam daju spisak medija koji su dobijali novac iz gradskog budžeta, osnov za te uplate, podatke o plaćenim medijskim uslugama, podatke o pomoći date medijima, podatke o iznosu novca utrošenom na oglašavanju u određenim medijima, te podatke koje sam primjetio samo kod tadašnje gradonačelnice Ćatović, a to su troškovi reprezentacije za medijsko praćenje aktivnosti gradonačelnika" – rekao je Luković, ističući da podatke nisu dobili.