Arhiva

Veče posvećeno maslini i maslinarstvu pod nazivom „Tri priče o maslini" održano je proteklog vikenda u Crkvi Svetog Duha.

Ovom prilikom bilo je riječi o istorijatu proizvodnje maslina u Boki Kotorskoj, a teme su još bile i „Maslinarstvo i turizam – perspektive razvoja", te „Blagotvoran uticaj masline na zdravlje".

Prisutnima se najrpije obratio predstavnik Matice Crnogorske – ogranak Kotor, Nikola Banićević, rekavši da o maslini kao biljci i njenim proizvodima, čini se znamo puno, a zapravo nije tako.

„U startu ćemo pogriješiti ako maslinu posmatramo samo kao biljku, drvo i plod. Ona je mnogo više od toga, a u Boki Kotorskoj ima i dodatni značaj" – kazao je Banićević dodajući da maslina i maslinarstvo predstavljaju način života.
„Njen način sadnje, uzgajanja, berbe te pretvaranja plodova u maslinovo ulje i ostale proizvode je životni put ove biljke koju maslinari prate i sa njom žive. Sama berba i stvaranje proizvoda od maslina predstavljaju poseban proces koji je duboko urezan u tradiciju i kulturu ovih prostora" – rekao je Banićević.

Maslinarsko društvo „Boka", koje obuhvata opštine Herceg Novi, Tivat i Kotor, broji oko 260 članova.
Prema statističkim podacima, ističe direktorica Maslinarskog društva „Boka" Vesna Đukić, članovi društva posjeduju oko 60 hiljada stabala, o čemu se, kako kaže, ne vodi konkretna evidencija.{gallery}1avecemaslina{/gallery}

U Boki Kotorskoj bi, po popisima, trebalo da ima oko 150 hiljada stabala masline. To je cifra koju nastojimo da, kroz naše aktivnosti, a to je sadnja novih maslina i revitalizacija starih, obnovimo i unaprijedimo, odnosno povećamo ukupan broj stabala maslina u Boki"- kazala je Đukić ističući da Maslinarsko društvo svojim planom i programom rada podržava sve što je u skladu sa prirodom.

„Mi sprovodimo strategiju razvoja opština i države, zbog čega mislim da na nas treba obratiti pažnju" – istakla je Đukić.

Prisutnima se obratio i novinar i publicista Mašo Čekić, rekavši da su, između ostalih, Luštički maslinjak i još jedan na Ponti Vesla, njegove „molitvene dvorane".

„Kada mi je u životu teško ili lijepo, ja odem u maslinjak jer je to moja psihološka, ali i svojevrsna fito terapija. Ta zaljubljenost u masline navela me je da proučavam iste, najprije u Boki Kotorskoj, a posebno dok sam pisao Malu istoriju Bokeljske gastronomije, a s obzirom da su i početna i završna rečenica vezane upravo za masline" – kazao je Čekić dodajući da u udžbenicima i enciklopedijskim tekstovima piše da su maslinu kod nas donijeli Grci u 4. vijeku, a to je, prema njegovom mišljenju, neistina.

„Prema mom uvjerenju, maslina je oduvjek u Boki Kotorskoj" – istakao Čekić.

Prisutne je pozdravio i dr Ilija Morić koji se naučno bavi temama koje su vezane za turizam, a kako je istakao, porodično je vezan za organsku proizvodnju maslinovog ulja i maslina.

„Dolazim sa Luštice. U tamošnjem maslinjaku na oko 5 hekatara zemlje imamo više od 100 stabala masline. Prvi smo, a mislim da smo još uvijek i jedini organski proizvođači maslina i maslinovog ulja u Crnoj Gori" – kazao je Morić ističući da su razvojne opcije masline kao kulture brojne.

„Prva je, svakako, poljoprivredna funkcija, odnosno proizvodnja hrane, a
velike su mogućnosti kada govorimo o dekorativnoj hortikulturi masline. Apsolutno se slažem što naši javni prostori ali i privatne bašte i vrtovi njeguju kulturu masline" – rekao je Morić ističući žal što maslina nije prisutnija u Crnoj Gori, jer je, ističe Morić, možemo uređivati i gajiti na različite načine, te afirmisati kao poljoprivrednu, odnosno hortikulturnu vrstu.

„Ne treba posebno govoriti o tome koliko je maslina važna u gastronomskom smislu"- kazao je Morić podsjećajući da se maslinovo ulje vjekovima pojavljuje u našoj ishrani i u našim tradicionalnim jelima, pa sve do sladoleda i drugih delicija gdje se, ističe Morić, može vrlo jednostavno primjeniti.

U muzičkom dijelu programa nastupili su učenici srednje Muzičke škole „Vidja Matjan" iz Kotora.