Arhiva

Opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor će kao i prethodnih godina aktivno učestvovati u projektima borbe protiv trgovine ljudima. U saopštenju koje potpisuje sekretar Organizacije Ilko Marović, ukazuje se na značaj edukacije osoba na društvenoj margini. „Sa njima se srećemo prilikom našeg rada i najčešće su u prilici da postanu žrtve trafikanata. Volonteri Crvenog krsta će zato sjutra 18. oktobra, na Evropski dan protiv trgovine ljudima, pred gradskim vratima dijeliti edukativni materijal, flajere o prevenciji i detaljno informisati građane o načinu prepoznavanja i prijavljivanja takvih radnji, kao i kako da se zaštite od trafikinga. Naši volonteri počeli su po osnovnim školama i vrtićima najmlađoj populaciji da drže predavanja i slikovito pokazuju kako da se ponašaju i sačuvaju od trafikinga", kaže Marović i najavaljuje predavanje o humanitarnom pravu za srednjoškolce.

„Trgovina ljudima je vrlo stara pojava. Njeni počeci sežu još u antičko doba, a postojala je i u srednjem vijeku. Organizovane mreže trgovaca ljudima postojale su i u 19. vijeku, kada o ovoj pojavi počinje ozbiljno da se govori. U uslovima još uvijek prisutnih oblika klasičnog ropstva ( np. trgovina crnim robljem iz Afrike se smatra normalnim i zakonitim poslom ), pažnju i osudu javnosti privlačila je trgovina „bijelim robljem„ koja podrazumjeva trgovinu bijelim ljudima. Trgovina ljudima je ozbiljan društveni problem, zločin protiv čovječnosti i teška povreda ljudskih prava. Riječ je o globalnom fenomenu koji na različite načine pogađa cijeli svijet. Milioni djece, žena i muškaraca primorani su na: prostituciju, služenje po kućama, rad na plantažama, na gradilištima, u rudnicima, zatim na prosjačenje i druge vidove surove exploatacije. Trgovina ljudima se uz trgovinu drogom i trgovinu oružjem svrstava među tri najprofitabilnije kriminalne aktivnosti. Među oblicima kršenja ljudskih prava ona se izdvaja po težini posljedica koje ostavlja na pojedinca i društvo u cijelini. Za trgovinu ljudima se često kaže da predstavlja „ visoko profitabilnu a nisko rizičnu „ kriminalnu aktivnost. Visoko profitabilnu jer je dobit koju kriminalci ostvaruju ogromna, a nisko rizičnu jer je rizik da trgovac bude priveden pravdi i sankcionisan mali. Trgovinu ljudima prate fizičko nasilje i tortura, stalni strah, prijetnje i ucijene. Time se neposreno ugrožavaju prava žrtava na život, dostojanstvo, integritet, slobodu i bezbijednost, izbor i odlučivanje, zdravstvenu zaštitu i dr. Danas postoje brojni oblici trgovine ljudima, a stalno se iznalaze novi i sve nehumaniji, brutalniji i svirepiji i sa po još težim poslijedicama po žrtvu i zajednicu. Najčešći oblici su :
• Seksualno iskorišćavanje
• Radna exploatacija
• Prinudni brak
• Lažno usvajanje
• Prinudno prosjačenje
• Korišćenje u oružanim sukobima
• Prinuda na vršenje krivičnih dijela
• Trgovina organima
Trgovina ljudima kao oblik modernog ropstva je zloupotreba ljudskih bića i povrijeda njihovnih osnovnih ljudskih prava, radi sticanja materijalne koristi. Kod nas u Crnoj Gori nije izražen problem trgovine ljudima. Crna Gora je prepoznata kao zemlja tranzita za trgovinu ljudima, a manje kao država odredište i krajnja destinacija. To nam ne daje privilegovan položaj u odnosu na druge zemlje, već nam je to dodatni podstrek da sprovodimo veliki broj aktivnosti koje su usmjerene ka podizanju nivoa svijesti cijelokupne javnosti", poručio je Marović.