Arhiva

U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u evropskoj istoriji, bici kod Lepanta, 7. oktobra 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage hrišćana i muslimana učestovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Hrist).

U Evropi proslava godišnjice te slavne bitke ima sve veći značaj, te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice nekadašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je predstavljao grad Krk.

Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovini 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva.

Baštineći bogatu kulturno-istorijsku tradiciju i prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se od tada obilježavaju godišnjice Lepantske bitke.
S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju učestvovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka.
Takođe, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovinu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Cicute (Čikute), cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Ivanom Dražićem i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovjedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28 u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne hrišćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima 7.oktobra Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši kraj turske dominacije na Mediteranu.

Replika vesla galije trireme

Krčka proslava 446. godišnjice Lepantske bitke na prostoru Gradske rive počeće 6.oktobra izlaganjem replike vesla krčke galije trireme u naravnoj veličini (dužina 12,5 m; težina 250 kg). Samo veslo biti će položeno na kavalete te će se tako postavljeno moći pokretati na isti način, kao što se to nekada činilo na galijama.

Petnaest desetljeća Bokeljske mornarice

Ono što program ove manifestacije čini posebno atraktivnim saradnja je organizatora, Centra za kulturu Grada Krka, s institucijama koje valoriziraju bogatu pomorsku tradiciju istočnojadranske obale, što znači da će Krčani ove godine iznova ugostiti saradnike iz Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, i to izložbom Petnaest desetljeća Bokeljske mornarice na fotografijama koju čine sedamnaest panoa s više od stotinu fotografija što prate događanja vezana uz istorije i djelovanje Bokeljske mornarice. Tako ćemo na svjetlopisima iz 1871. godine naići na prepoznatljivo odjevene grupe mornara iz Dobrote, Perasta i Prčanja, a kao posebno značajna fotografija izdvojena je ona iz 1908. na kojoj je zaustavljen posjet Bokeljske mornarice Beču, povodom 60. godišnjice vladavine cara Franje Josipa. Serija fotografija takođe će donijeti ovjekovječene detalje iz života pripadnika Bokeljske mornarice, ali i detalje vezane uz život Kotorske katedrale.

Objektivom je, nadalje, zabilježeno i prvo kolo Bokeljske mornarice otplesano 1946. godine, nakon oslobođenja što ga je donio završetak Drugog svjetskog rata, da bi se već 1951. zaigralo povodom godišnjice smrti Petra II Petrovića Njegoša na Cetinju. Otad, pa sve do danas, Bokeljska mornarica i njezino prepoznaljivo Kolo prate sva relevantna crnogorska događanja, kao i dočeke, odnosno ispraćaje mnogih poznatih ličnosti. Fotografski dio postava bit će dopunjen i kratkim dokumentarnim film Kolo Bokeljske mornarnarice, autora Dušana Vulekovića, koji detaljno opisuje sve njegove plesne figure, i simboliku koju one predstavljaju. Nakon otvaranja izložbe u Galeriji Decumanus, kojim povodom će se kotorskoj delegaciji u muzičkom dijelu pridružiti Klapa Kaštadi, na sam dan Lepantske bitke, 7.oktobra, u Krčkoj katedrali služiće se misa za sve poginule u tom istorijsko relevantnom okršaju, za kojom u Volsonisu slijedi sada već tradicionalna Galijotska veče, druženje uz pravu galijotsku maneštru i koncertni program riječkog Brevis benda.

Šetnja do zavjetne kapelice obitelji Čikuta

Završnica manifestacije, 8. oktobra, donosi vođenu šetnju do kapelice sv. Nikole na Biski, inače zavjetne kapelice obitelji Čikuta. Nakon što se šetači okupe na Gradskoj rivi, u pratnji vodiča krenuće do tog relativno slabo znanog, ali vrlo slikovitog lokaliteta, s time da je povratak u Krk predviđen brodom, i to s pristaništa Valbiska. Uz sve to, u vrijeme trajanja manifestacije, od 6. do 10. oktobra, uz grob Ljudevita Čikute u Krčkoj katedrali biće postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o istoriji krčke galije i životu njezinog zapovjednika,navodi se u saopštenju Centra za kulturu grada Krka.