Arhiva

Srpska pravoslavna crkvenna opština Grbalj i organizacioni odbor na čijem je čelu poznati grbaljski preduzetnik Stanko Magud juče su priredili dobrotvorno veče za završetak obnove konaka manastira Podlastva.

Pozivu se odazvalo preko 200 vjernika iz Grblja i Boke, među kojima su bili predsjednik opštine Kotor, Vladimir Jokić, predsjednik SO Budva, Đorđije Vujović, potpredsjednik budvanske opštine Veselin Marković i arhijerejski namjesnik bokokotorski Momčilo Krivokapić.

Prikupljena sredstva biće namijenjena za završne radove i živopisanje unutrašnjosti konaka.

Manastir Podlastva je duhovno središte Grblja, podigao ga je Car Dušan 1350. godine na mjestu ranohrišćanske crkve iz 5. vijeka. U svojoj bogatoj istoriji manastir je šest puta rušen i obnavljan.

Skup je blagoslovio protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić.{gallery}1ADOBOROTVPODLASTVA17{/gallery}

„Šta ima ljepše nego kad se sastanemo da činimo dobro, a tek kad se čini dobro manastiru koji je okupljao vjekovima ne samo Grbljane. Sad treba manastir vratiti da sija u punom sjaju. Živimo u 21.vijeku, pa treba tu da bude nešto što obilježava naše vrijeme a da se sačuva autentičnost. Važna je stvar što se došli u tolikom broju, prvo da vidi šta se radi, a onda i da pomognete onoliko koliko možete. Najvažnije je da u tome učestvuje mnogo ljudi, nije dobro kad to radi samo nekoliko ljudi. Dobro je da se umnože i molitve i želje, a onda će radost okupljanja biti mnogo veća, jer će svako osjećati da dolazi u svoje. A ovo je naš manastir, manastir koji je vjekove pretrajao i trajaće do skončanja vremena", istakao je arhijerejski namjesnik bokokotorski.

Zvanice donatorske večere pozdravio je gornjogrbaljski paroh Miajlo Backović koji je vodio program. „U ovom našem svetom manastiru gdje su vjekovi ostavili svoje tragove, gdje su Grbljani ispisali najveće stranice istorije Boke i srpskog naroda, odakle je otišao mali Lazar i postao veliki car srpskog naroda i upisao nas u knjigu carstva nebeskog, pozdravljavam sve vas koji ste došli da svojim prisustvom i ljubavlju pomognete da dovršimo njegovu obnovu. Ove radove koje vidite oko nas, manastir je sam sebe obnovio. Prodajom jedne parcele manastir je sam uložio i obnovio ovo što vidite oko vas i ljubavlju ljudi koji su pomogli i vašim dolaskom ugrađujete sebe u manastir i vraćate dug svojim precima", rekao je Backović.

U ime Srpske pravoslavne crkvene opštine grbaljske i sestrinstva manastira Podlastva, skup je pozdravio Ivo Bajković. „Po Mladenu Crnogorčeviću, manastir je zidan u nemanjićko doba. Predanje je da ga je podigao car Stefan Dušan kao zadužbinu pošto je tuda prolazio 1350. godine. Manastirska crkva Roždestva Bogorodice u 14.vijeku bila aktivna i da je opstajala. U porti manastira se nalazi ranohrišćanska krstionica iz kraja 5. i početka 6.vijeka kao i mozaici iz istog perioda. Prvi pisani podaci o manastiru su sa početka 15.vijeka, tačnije od 1419.godine kada je Nikola Ercegović iz Vranovića zavještao „cekin svijeća za duše mrtvima i za zdravlje živih." 1427. godine, na Mitrovdan ovdje donijet poznati Grbaljski zakonik koji se sastoji iz 126 tačaka. To je ujedno i drugi zakonik koji je donijet u srpskim državama. Zakonik je objelodanio Vuk Vrčević 1851.godine što kazuje da je manastir i duhovno i svjetovno sa stanovišta Grbljana mjesto gdje su donošene značajne odluke", rekao je Bajković.

Predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović je istakao da je vrijeme duhovne obnove u svijetlu stalne konfrontacije države sa nasljeđem koju baštini Mitropolija crnogorsko primorska i pravoslavni narod Boke. „Obnavljanje svetinja nikad nije bilo lako i jednostavno, na nju vlasti često u prošlosti nijesu gledale blagonaklano. Posebno ako su u pitanju zavojevači i one vlasti koje svoj politički kredo grade na temelju antihrišćanstva i političkog intervencionizma. Zar nije tako bilo i na primjeru ovog svetog manastira kada je tadašnja budvanska vlast poslije velikog zemljotresa izdvojena sredstva za rekonstrukciju preusmjerila na izgradnju i popravku budvanskih hotela. Boka je riznica svetih crkava i manastira, a stari Bokelji su čak davali i danak u krvi Turcima kako bi svetinje gradili i tako potomcima u amanet ostavili genetski i duhovni kod ka zalog budućnosti. Zapitajmo se za trenutak, zašto su naši preci u vremenima ratova i gladi koja je često kucala na njihove pragove toliko ulagali u izgradnju hramova, zbog čega su naši sveti kraljevi i kneževi i u najtežim vremenima, a u odmorima od bitaka i bojeva zidali hramove? Zar nijesu na taj način željeli da utvrde pravoslavni bedem tamo gdje je najjužnija granica pravoslavlja i da ostave trajno svjedočanstvo potomcima ko su, od koga su i kuda treba da idu? Obnove svetinja nema bez duhovne obnove. Obnavljajući manastir Podlastvu i njegov konak Grbalj obnavlja sebe, ostavljajući trajan trag i zavještanje budućim naraštajima koji će se ponosiiti vama kao što se i vi ponosite svojim precima", rekao je Komnenović.

U programu su nastupili vokalna solistkinja Danica Crnogorčević, narodni guslar Golub Bigović i djecca recitarori Miloš, Andrea i Nikola Pima.