Arhiva

Sistemi za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Kotoru i Tivtu, jake struje u južnom dijelu Jadrana koje idu ka Hrvatskoj, kao i brojni podvodni izvori u Boki, najznačajniji su za visok procenat kvaliteta morske vode na kupalištima zabilježen u redovnim ispitivanja kotorskog Instituta za biologiju mora.

Po riječima direktora Instituta Mirka Đurovića, analiza kvaliteta morske vode već četvrtu godinu zaredom radi se za potrebe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom iz Budve.

„Morsko dobro pomenuti program realizuje od 1995. godine i to je možda jedna od rijetkih analiza u ovoj oblasti koja ima tako dugačak trend podataka u Crnoj Gori. Da bismo radili taj posao Institut je obezbijedio međunarodnu akreditaciju u skladu sa Direktivom o vodama EU i nacionalnim zakonodavstvom", kazao je Đurović i izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom.

Kvalitet vode, kako navodi, prije svega podrazumijeva njenu mikrobilološku ispravnost za kupanje, a posljednje analize u Boki i na Crnogorskom primorju pokazale su visok stepen kvaliteta od čak 88 % na 100 kuplišta od Herceg novog do Ulcinja.

„Mi smo generalno zadovoljni stepenom kvaliteta i smatram da tome dosta doprinose novouspostavljeni sitemi za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Kotoru i Tivtu. Raduje da je i Herceg Novi konačno počeo da traži dozvolu za testno fazu postrojenja. Naravno i opštine Bar i Ulcinj bi to trebale da što prije urade, jer bez sistema za prečišćavanje otpadnih voda teško možemo garantovati ovako visok stepen kvaliteta vode. To je nešto što je neminovno", kazao je Đurović.

Ono što je interesantno i geografski značajno, dodaje, jeste i činjenica da južni dio Jadranskog mora ima jaka strujanja u pravcu Hrvatske, što takođe doprinosi čistoći morske vode.

Ove godine u Boki nije zabilježena eutrofikacija, odnosno cvjetanje mora uslijed visoke temperature i prisustva bakteriija nastalih zbog ljudskih aktivnosti na kopnu.

Đurović navodi da su visoke temperature zabilježene početkom avgusta vodile ka tome, ali i da je sve ipak ostalo u granicama normale.

Za kvalitet vode on je ukazao i na značaj brojnih izvora u Kotorskom i Risanskom zalivu, zbog kojih je inače i salinitet niži nego na otvorenom moru.

„Da su izvorišta i tada bila aktivna govori nizak salinitet zabilježen i u ekstremno sušnom periodu u prethodna tri mjeseca", dodao je Đurović.