Arhiva

Konferencija za novinare povodom završetka 16. KotorArt Don Brankovih dana muzike, a ujedno i 9. Međunarodnog festivala KotorArt, održana je danas u crkvi Svetog duha u Kotoru.

Ovogodišnji festival trajao je od 30. juna do 13. avgusta i sastojao se od 4 programske cjeline: 16. KotorArt Međunarodni festival klapa Perast sa kojim je započeto ovogodišnje izdanje Međunarodnog festivala KotorArt, te koji je održan 30. juna i 1. jula. Osim ove dvije glavne takmičarske večeri, organizacioni tim festivala je tokom juna mjeseca priredio koncerte u Tivtu, Budvi i Herceg Novom, kao najavu za veliko finale i „Pričama o moru". Zatim 25. KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu koji se odvijao od 1. do 12. jula, 7. KotorArt Pjaca od filozofa koja je održana 24. jula i 16. KotorArt Don Brankovi dani muzike, koji su započeli svoj program tradicionalno na Dan državnosti 13. jula i trajali mjesec dana, do 13. avgusta.

Festival se ove godine održao pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i uz podršku sponzora Koka-Kole, Luštica Bay, Sava osiguranja, hotela Palma i Palmon bay, kao i Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Na ovogodišnjem festivalu učestvovalo je preko 1000 učesnika iz 20 zemalja svijeta među kojima su: Jermenija, Kazkstan, Njemačka, Danska,. Rusija, Južna Afrika, Španija, Grčka i Velika Britanija. Izvedeno je ukupno 243 programa – 36 u glavnom i 207 u pratećem programu.
Ovogodišnji festival posjetilo je preko 50 hiljada posjetilaca, što predstavlja rekordan broj do sada.
Facebook stranica KotorArta je jedna od najpraćenijih stranica koja se bavi kulturom u Crnoj Gori ,sa skoro 8 hiljada pratilaca

O realizovanim programima Don Brankovih dana muzike kao i muzičkog segmenta Devetog Međunarodnog festivala KotorArt govorio je izvršni direktor Don Brankovih dana muzike, pijanista Ratimir Martinović.

„Ovogodišnji festival KotorArt je u potpunosti opravdao dva mota pod kojim se održavao: KotorArt - renesansa, pokazujući da je procvat muzike moguć uz malo hrabrosti i puno ljubavi, i drugi moto koji glasi: Kultura iznad politike ili pak Kultura je naša politika. Mislim da neću pretjerati ako kažem da je ovogodišnji festival trijumf kulture i umjetnosti nad politikom, trijumf kvaliteta, vrijednosti, talenta, istrajnosti, hrabrosti, posvećenosti i ljubavi nad svim njihovim suprotnostima, te možda najvrijednije, trijumf duhovnog nad materijalnim.
Don Branko je rekao da je umjetnost alternativna stvarnost, velika utjeha ali i utješno svjedočanstvo da smo nesvodljivi samo na materijalno. Ovogodišnji festival je živi dokaz toga" – rekao je Martinović ističući zahvalnost ne samo sponzorima festivala već i umjetnicima koji su se, prema njegovim riječima, znajući u kakvoj se situaciji festival nalazi, u potpunosti odrekli honorara ili ga prilagodili trenutku u kom se Međunarodni festival KotorArt našao zbog odluke Ministarstva kulture da ga ove godine podrži u, kako kaže, neprihvatljivo malom finansijskom iznosu, koji su morali odbiti iz principjelnih razloga.

„Festival se uspješno odvijao zahvaljujući činjenici da su gotovo svi koncerti bili rasporodati, da se tražila ne jedna nego desetine karata više, ne samo zbog kvaliteta umjetnika koji su gostovali, već zbog podrške koju nam je javnost pružila od samog početka sporenja sa našim resornim Ministarstvom.
Ta masovnost posjete od prvog koncerta 13. jula do poslednjeg 13. avgusta predstavlja za nas ohrabrenje i potvrdu ispravnosti svih odluka i postupaka koje smo donijeli u prethodnom periodu" – kazao je Martinović dodajući da je podrška stizala i od onih koji nisu bili u publici, ali jesu prijatelji festivala, Kotora, Boke i Crne Gore.

„Međunarodna ekipa koja organizatorski stoji iza Don Brankovih dana muzike predstavlja samo srce naše priče. Bez njih ništa ovo ne bi imalo smisla i ne bi bilo moguće" – istakao je Martinović.

„Umjesto prvobitnih 16 koncerata, mi smo održali 11. Želim izraziti ponos zbog činjenice da smo, i ove godine, imali jednu vrijednu svjetsku premijeru na početku Don Brankovih dana muzike 13. jula: kompozicija 6 mladih autora bazirana na kolu Bokeljske mornarice i uz učešće Gradske muzike Kotor, koja ove godine obilježava 175 godina postojanja. Veliku zahvalnost dugujemo novoj ambasadorki KotorArt Don Brankovih dana muzike Valentini Lisici, koja je svojim maestralnim dvosatnim koncertom u crkvi Svetog Duha dala punu podršku umjetnosti i kulturi u Crnoj Gori. Roman Simović sa svojim prijateljima nas je u skoro trosatnom koncertu transponovao u neki drugi svijet. I ovaj koncert predstavlja jedan od vrhunaca ovogodišnjeg festivala.
Nemanja Radulović dokazao je da je vitez umjetnosti, ne samo titulom koju mu je dodjelilo Ministarstvo kulture Francuske, već i svojim talentom, stavom i ljubavlju prema muzici. Vitez, musketar, divan čovjek, prijatelj KotorArta i Kotora kojeg ćemo ,siguran sam, još puno puta slušati u našem gradu.
Stefan Milenković učinio je da Kotor nekoliko dana pulsira u ritmu tanga i doveo nam je Marka Hatlaka, harmonikaša sa neke druge planete i pijanistu Marka Črnčec koji čini tu veliku regionalnu džez četvorku, koju smo ove godine ugostili.
Pored njega, među pijanistima su nastupili: Bojan Zulfikarpašić i Vasil Hadžimanov u kombinaciji sa divnim vokalima Amirom Medunjanin, Biserom Veletanlić i Gabi Novak.
Zaista je bila posebna atmosfera na svim koncertima na otvorenom. Inspirisan je bio i Miloš Karadaglić koji je nastupio u kompleksu naših prijatelja i partnera Luštica Bay, sa svojim gostima sjajnim kvartetom iz Beograda i gošćom iz Južne Afrike. Ovaj koncert smo posvetili vatrogascima koji i dalje gase vatre.
Naravno desili su se i pažnje vrijedni tradicionalni koncerti učenika muzičke škole Vida Matjan koja je ove godine u znaku obilježavanja 7 decenija postojanja. I još jedan koncert novoformiranog Međunarnodnog festivalskog orkestra koji je okupio muzičare iz 4 zemlje. Taj drugi festivalski koncert mi tradicionalno organizujemo u saradnji sa ambasadom Poljske" – rekao je Martinović.

Izvršni direktor Don Brankovih dana muzike osvrnuo se i na opasnost da festival ove godine bude ugašen poslajući snažnu poruku iz Kotora o kulturi, umjetnosti i njihovim vrijednostima.

„Kotor Art je ove godine preživio opasnost da bude ugašen i kroz to preživljavanje postao još jači i kvalitetniji. Mi smo naučili lekciju, ali mislimo da bi ih i drugi morali naučiti. Dakle, u odlučivanju o dokazanim vrijednostima kulture,umjetnosti ali i baštine, obrazovanja i svega drugog što spada u sferu javnog interesa i javnog dobra, ne bi se smjeli rukovoditi dnevno – političkim interesima. Da li će neka škola da se izgradi ili ne, da li će neki festival da se ugasi ili ne, da li će neki put da se probije – to su sve predmeti javnog interesa, a ne dnevnih politika i prostori sukoba političkih neistomišljenika.
Kultura shvaćena kao skup znanja i karakteristika određene grupe ljudi, nacije, podneblja definisana je jezikom, religijom, nacionalnom kuhinjom, muzikom, socionalnim navikama, umjetnošću. Politika shvaćena u širem smislu predstavlja proces donošenja odluka koje se odnose na sve članove jednog društva. Tako shvaćena, politika je organizovana kontrola ljudske zajednice, društva, raspodjela moći, te kontrole i naravno umrežavanje i saradnja sa drugim društvima. Kultura bi trebalo da oblikuje politiku, nikako obrnuto. Zato smatramo da je primjer KotorArta važan za jačanje svijesti o tome da dnevne politike moraju da budu u interesu kulturnih politika i javnih interesa, a ne političkih partija bilo kojih opredjeljenja." – istakao je Martinović.

Prema njegovim riječima, ovogodišnji festival je trijumf, ali ujedno i zavještanje, legat crnogorske kulture u namjeri da se nijednom pojedincu, festivalu, nijednom subjektu kulturnog djelovanja u Crnoj Gori, ne desi ono što se desilo KotorArtu, da mjesec dana prije festivala sa spremnim programom bude ukinut državni budžet iz političkih razloga.

„U istoriji su postojale mecene umjetnosti kojima su posvećivana djela, mecene koje su zlatnim slovima uklesane u umjetnost koju su podržavale. Te mecene nisu ostale upamćene po poslovima koje su im donijele kapital, već po bezvremenoj umjetnosti u koju su se ugradili. Nažalost, kroz istoriju pa i u sadašnjosti, imamo i one koji nam daju drugačije primjere i koji se drugačije zovu" – dodao je Martinović.