Arhiva

Ovogodišnja KotorArt Pjaca od filozofa, sedma po redu, održana je sinoć na kotorskoj Pjaci od salate.

Predavanje pod nazivom „Kultura u doba kolere" održao je intelektualac, filozof i politički aktivista Srećko Horvat, urednik ovog festivalskog segmenta, koji se osvrnuo i na stanje kulture u Crnoj Gori.

Pozdravivši sve prisutne na Pjaci od salate, Srećko Horvat istakao je značaj Pjace od filozofa za Kotor, Crnu Goru i cjelokupni region, osvrnuo se na prethodne godine održavanja ove kulturne manifestacije, kao i na ovogodišnji izostanak podrške Ministarstva kulture.

Temu "Kultura u doba kolere" a time, kako kaže, i sudbinu Pjace, objasnio je kroz tri segmenta: privatizaciju, istorijski revizionizam i politiku, ne samo regiona već i šire.

"Prvi segment je zapravo nemoguće zaobići kada čovjek dođe u grad poput Kotora, kada na ulazu već vidi kruzere, kada u Budvu ne može doći na plažu ako ne plati 70 eura za ležaljku. Ovo govorim iz srca nekoga ko dolazi iz Hrvatske, gdje je nedavno usvojen zakon o koncesiji.
Sjećate se perioda devedestih, takozvanog perioda tranzicije koji nas je trebao dovesti u obećanu zemlju slobodnog tržišta i Zapada. Dakle, devedesetih godina taj proces je tekao tako da su se, najprije, privatizovale fabrike, da je došlo do sveopšte deindustrijalizacije svih zemalja bivše Jugoslavije, potom se krenulo na tzv. koncesije vode, na tzv. privatno – javna partnerstva. To zapravo ne znači ništa drugo nego da privatnici iskoriste javni sektor kako bi privatizovali i zaradili još više novca.
Ono čemu svjedočimo danas jeste, po meni, jedna alarmantna i tragikomična situacija, gdje ima više tragedije nego komedije, u smislu da ono što se dešava i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori, i prije svega u zemljama koje zavise od turizma, jeste po meni zadnji uljez naših država koji se zapravo odvija pod jednim konačnim vidom privatizacije.{gallery}1horvats17{/gallery}

Dakle, zakon o koncesijama plaža koji mislim da je i te kako relevantan i ovdje u Crnoj Gori, u Hrvatskoj predviđa da će sve plaže, a onda kasnije vjerovatno i ostrva, prispjeti u privatne ruke.
Kao što se to obrazlagalo devedestih godina: država nije dobar gospodar, privatnici su bolji gospodari, mi Balkanci ne znamo ništa, bolji gospodari od nas Balkanaca su ljudi sa Zapada ili ljudi sa bližeg ili daljeg Istoka: od Rusa do Arapa, te kao što su oni znali bolje upravljati našim fabrikama, telekomunikacijama, naftnom i farmaceutskom industrijom, tako će oni sada bolje znati upravljati i plažama" – istakao je Horvat.
On je dodao da su požari, koji se trenutno odvijaju u Hrvatskoj, i te kako povezani sa onima u Crnoj Gori, sve stavljajući u vezu sa nedavnim poplavama na području Hrvatske i Srbije.
"Imamo situaciju da su sve naše zemlje zbog tzv. tranzicije ostale bez agrikulture, industrije i jedino što je ostalo našim zemljama, a mislim da to možete vidjeti upravo u Kotoru, jeste turizam" – istakao je Horvat, dodajući to da se nije dogodila privatizacija, ne bi bilo ni situacija sa požarima i poplavama.
Podsjetimo, Pjaca od filozofa je pokrenuta 2010. godine, kada je Paolo Mađeli pozvao književnika i novinara Andreja Nikolaidisa i filozofa Srećka Horvata, kako bi u sklopu Međunarodnog festivala KotorArt razvili i poseban filozofski program. Početna ideja bila je da se u Kotoru, koji je prepun pjaca, iznova rekreira starogrčko značenje riječi 'agora', koja nije označavala samo mjesto trgovine i okupljanja, već je ujedno služila i kao ključno mjesto za rođenje filozofije. Time je, ne samo obogaćen program KotorArta, već se i Crna Gora direktno uključila u ono bez čega nema niti jedne prave filozofije, razvoja ideja i mišljenja, a to je dijalog. Cijenjeni filozof bavi se renesansom KotorArta kao i stanjem kulture u Crnoj Gori.
U prethodnim Pjacama učestvovali su filozofi: Đorđo Agamben, Antonio Negri, Đani Vatimo, Renata Salecl, Boris Gunjević, Žarko Paić, Tonči Valentić, Milica Jovanović, Mihail Riklin, Eva Ilouz.