Arhiva

Osnivačka skupština Matice hrvatske – ogranak Kotor održana je sinoć u dvorani Kotorske biskupije.

Skupštini koja se sastojala iz dva dijela: svečanog i radnog, prisustvovale su visoke zvanice: hrvatski veleposlenik u Crnoj Gori Veselko Grubišić, kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, konzul Republike Hrvatske u Kotoru Hrvoje Vuković, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović, predsjednik Matice crnogorske Nikola Banićević, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Mario Brguljan, potpredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan.

Prisutnima se ispred Hrvatskog građanskog društva Crne Gore obratio Slavko Dabinović izrazivši zadovoljstvo što se Ogranak Matice hrvatske večeras formira i u Kotoru, te objasnivši pravila koja će biti usvojena na osnivačkoj skupštini. On se osvrnuo na ukupno deset poglavlja naglasivši ko sve može biti član Matice hrvatske. Među njima su Hrvati koji žive u svojoj zemlji, zatim oni koji žive van granica Hrvatske, ali i svi ljudi koji žele biti dio Matice u Kotoru.

Ispred Matice hrvatske obratio se Zorislav Lukić te podsjetio prisutne šta je Matica hrvatska, kada i zbog čega je osnovana, te koji su bili glavni ciljevi od njenog osnivanja do danas.

On je istakao da se Matica hrvatska bavi svojom zemljom, ne samo u okviru granica, već u okviru evropske i svjetske kulture.
Potpredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić rekao je da su ogranci živo tkivo Matice. Prema njegovim riječima, ogranaka ima 120 i to 110 u Hrvatskoj i između 15 i 20 izvan Hrvatske: u Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Mađarskoj, a kako kaže, od večeras se nada da će biti još jedan u Crnoj Gori. Istakao je važnost Matice hrvatske koja se bavi kulturom i njegovanjem hrvatskog jezika sa naglaskom na ediciju, odnosno izdavanje knjiga.

"Važno nam je da i u najmanjim sredinama njegujemo Maticu hrvatsku jer na taj način njegujemo kulturu" – istakao je Barbarić dodajući da u tim sredinama ne bi bilo ni kulturnog života da nema Matice hrvatske.

Predsjednica ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku podsjetila je na istorisjku povezanost Kotora i Dubrovnika koja se, kako kaže, ne ogleda samo u geografskoj blizini, nacionalnoj pripadnosti, jeziku kojim govorimo, već u umjetnosti, istoriji i književnosti. Ona je takođe podsjetila na veliki zemljotres koji je zadesio Dubrovnik kada je Kotor, kako kaže, osim moralne podrške poslao i materijalnu. Takođe je podsjetila da se ove godine navršava 450 godina od smrti Marina Držića, dubrovačkog pisca koji je, kako kaže, često u svojim djelima - komedijama opisivao Kotorane.

"Drago mi je da će ovdje biti ogranak Matice, da ćete istraživati svoju kulturu, te da će ova Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori još više spoznavati sebe, da ćete je proučavati a time ćete istraživati i svoju domovinu Crnu Goru i vezu prema Republici Hrvatskoj" – rekao je veleposlenik Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.

Na osnivačkoj skupštini ogranka Matice hrvatske oformljen je Ogranak Matice Hrvatske sa sjedištem u Kotoru. Izabrano je predsjedništvo od 5 članova. Za predsjednika je izabrana mr. Marija Mihaliček, istoričarka umjetnosti, za potpredsjednika je izabrana dr. Edita Starović, a za advokaticu pravnica Zrinka Veljić.
Takođe, izabran je i nadzorni odbor od tri člana: za predsjednika je izabrana prof. Ljiljana Aleksić, a članovi su Pavle Marković i Slavko Dabinović.