Arhiva

Italijanska zajednica u Crnoj Gori, kojoj je kroz vjekove ostavila brojne tragove prije svega u kulturnim dobrima, danas ovoj državi pruža i značajan doprinos na putu ka Evropskoj uniji (EU), čulo se večeras na izložbi „Djelo za sjećanje" Janisa Kunelisa pripremljenoj od strane kustosa Ludovika Pratesia. Ambasador Italije u Crnoj Gori Vinćenco Del Monako, koji je u punoj crkvi Svetog Pavla otvorio izložbu sa dominirajućim jedrima, ocijenio je da su za brojne vrijednosti, prije svega kulturne i koje su doprinijele povezivanju naroda Mediterana, upravo ona i zaslužna. „Ova izložba koja nosi logo italijanskog predsjedavanja EU nastala je na Venecijanskom bijenalu 1993. godine, da bi je zatim vidjela rafinisana publika u Rimu, a sada i u Kotoru. Ovdje vidim izvrsnu nit vodilju, divnu nit koja Venciju veže za Mediteran i Jadran. Posebno želim da ovu izložbu posvetim zajednici Italijana u Crnoj Gori", kazao je Del Monako naznačivši da postavka nosi i važnu poruku za budućnost Mediterana kao regiona u EU i kao prosperitetnog prostora svih koji ga dijele. On je istakao da su veze koje povezuju Italijane i Kotorane mnogobrojne i da postoje značajne osnove za njihovo dalje produbljivanje. „Nedavno je naš predsjednik Vlade u Ujedinjenim nacijama rekao da treba da budemo zahvalni prošlosti, ali i da prije svega treba da gledamo u budućnost. Gledajući ovo ovdje danas uočavam značaj uloge mojih sunarodnika koji su u Kotoru i koji su upravo ona veza koja spaja prošlost i budućnost. Italijani i njihove porodice ovje su pravi kormilari ka budućnosti. Želim da upravo mi i vi Italijani u Crnoj Gori sa porodicama u ovim lijepim kućama u kojima nas ugošćavate, doprinesemo da se Jadran smanji i što više nas približi. To su upravo one vrijednosti koje potvrđujemo i tako što intenzivno, u toku našeg predsjedavanja EU, pomažemo Crnoj Gori da što prije postanje njen član", kazao je Del Monako . Potpredsjednik opštine Kotor Branko Nedović kazao je da instalacija postavljena u crkvi Svetog Pavla naglašava ideju putovanja morem kao elementa neophodnog za zajedništvo među narodima .

{gallery}djelozasjecanje{/gallery}

U ime grada domaćina Nedović se zahvalio Narodnom univerzitetu iz Trsta kao organizatoru ovog značajnog kulturnog događaja za Kotor. „Uvjeren sam da je ovaj izuzetan umjetnički doživljaj još jedna prva prilika za učvršćivanje i produbljivanje dobre saradnje Republike Italije i Crne Gore na osnovu njihovog bliskog i dugotrajnog prijateljstva", poručio je Nedović.

Predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender govorio je o značajnoj saradnji ove nevladine organizacije sa regijom Friuli-Venecija-Đulija i sa Narodnim univerzitetom iz Trsta koja je u posljendjih 10 godina pružila značajan doprinos širenju italijankog jezika i kulture u Crnoj Gori. „Ova izložba posvećena je jedrima shvaćenim kao simbolima putovanja, istraživanja i povezivanja različitih kultura i naroda Mediterana. Mi Kotorani -Bokelji znamo vrlo dobro što jedra predstavljaju za nas, kao i da imaju izuzetnu važnost i značaj za naš razvoj i opstanak kroz istriju. Grad Kotor i Boka su zahvaljujući jedrima ostvarili veliki ekonomski prosperitet", kazao je Dender, istakavši svjedočanstva u građevinskom nasljeđu zbog čega je Kotor na listi zaštićenih kulturnih dobara UNESCO-a. Podsjetio je i na jednu od najstarijih bratovština mornara Bokeljsku mornaricu sa tradicijom od 1.205 godina. „Jedra predstavljena ovdje su stara jedra venecijanskih jedrenajka iz Mletačke republike sa kojom je Kotor dijelio oko 400 godina zajedničke istorije", naveo je Dender.

Predsjednik Narodnog univerziteta u Trstu Fabricio Soma je kazao da Ministarstva inostranih poslova Itaije i regija Friuli-Veencija-Đulija 50 godina prate rad zajednica Italijana. On je istakao zajednički doprinos koji danas pružaju državni organi Italije i Crne Gore na uspostavljanju kvalitetne saradnje dvije države i dva naroda. „Ovo je veliki primjer tog prijateljstva i saradnje. Upravo ta saradnja i dijeljenje je ono što mi uz pomoć Ministarstva inostranih poslova Italije predstavljamo danas kroz djelo jednog našeg državljanijna rođenog u Grčkoj, a koji od 1958. živi u Italiji. „Ova jedra će od sada pa nadalje služiti za uklanjanje svih granica, kako fizičkih tako i mentalnih. U duhu italijanskog predsjedavanja EU čiju podršku imamo danas razmišljamo o jednoj velikoj evropskoj i mediteranskoj zajednici sa vjetrom u jedrima", poručio je Soma.
Kustos Ludoviko Pratesi kazao je da večerašnja postavka govori o Kotoru, moru, Mediteranu... Takođe i o sjećanju svih naroda koji su na ovom moru, iz njega i uz njegovu pomoć dobili bogatstvo, kulturu i umjetnost. „Kunelis sa 20 godina 1958. iz Pireja dolazi u Rim, 1979. prelazi Napuljski zaliv kako bi ispričao priču o ljubavi prema jedrima, 1978. je realizovao model barke koji je bio položen na platnu, 1984. postavlja izložbu unutar ribarskog broda u luci u Atini, a zatim lance sa njega predstavlja u jednoj galeriji u istom gradu. Ovdje imate devet antičkih jedara sa devet barki od kojih mnoge ne postoje i ne koriste se", kazao je Pratesi. On je naznačio da je poruka izložbe značaj jedara za donošenje i širenje kultre po Mediteranu i povezivanje prošlosti sa sadašnjošču i budućnošću.

"Simboličkog naziva i simboličkog trenutka , ekspoziciju djela Jedra ("Sails") – " Djelo za sjećanje " ("A Work To Remind"), Janisa Kunelisa u crkvi Sv.Pavla u Kotoru možemo čitati diferentnim pristupima, od kojih bih ovom prilikom ukazala na dvije razine tumačenja. Jedna je potaknuta upravo ekspozicijom djela baš u ovom prostoru - srednjevjekovnoj dominikanskoj crkvi iz 13.vijeka , a duga ravan pristupa (djelu) bazira se na kongnitivno-senzitivnoj, značenjskoj artikulaciji djela", kazala je istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Anastazija Miranović. Kunelisov Jedrenjak, nastavlja Miranović, uplovio je u mirnu kotorsku luku i zaviorio svoja jedra u Crkvi Sv.Pavla. "Moram reći, ovom prigodom, da upravo ova izložba postavlja visoke standarde za dalja umjetnička dešavanja u ovom prostoru, dakle, privilegiju i odogovornost organizatorima.U duhu Arte povere , čiji je izraziti predstavnik Kunelis bio, djelo oslobođeno svake mimetičke sheme, kontekstuira srednjevjekovni istorijski prostor novim identitetskim kodom spajanja i preplitanja kultura, koje su nekada pripadale jednom kulturološkom obrascu, i svojstveno duhu nomadizma, potencira tangibilnost objekta u krajnje fleksibilnom smislu. Aktivacija djela svjetske kulturne baštine iz 13.vijeka, s djelom umjetnika koji je, uslovno rečeno, diktirao umjetnička kretanja 70-tih godina 20.vijeka ( na Starom kontinentu), na pojavnoj ravni simbolički apostrofira mitologemski sloj djela svojevrsnom aproprijacijom djelova nekadašnjih drvenih barki u posve novi subjektivni kontekst. Simbolička izmještanja, eskapizmi i kretanja daju novi smisao repeticiji prošlosti, u vidu mentalno - duhovnih putovanja, iskričavih narativa što otvaraju djelo ličnim storijama i osvajanjima. U gradu marinaja, neverina i barkajola, Kunelisova jedra, našavši se u prirodnom ambijentu , sjećaju i podstiču nova isplovljavanja i vraćanja, interkulturalne dodire i prožimanja, individualne percepcije i atribucije. Kunelisova jedra u svakom prevoju i naboru nose istovremeno kompleksno breme multikulturalnih slojeva Meditera i neuhvatljivu, fluidnu intertekstualnu poruku ličnih sjećanja/eskapizama. Amblematično i sugesivno zavladavši svetim prostorom srednjevjekovnog hrama kreću nas Jedra nepredvidljivim "poljem moći" duhovnih ishodišta i nemira neosvojenih sloboda. Jedro je kongnitivno jezgro procesualnog stanja u kojem je jedina moguća konstanta promjena. Promjena mjesta, kretanja, ličnih i/ili kolektinih percepcija, sudjelovanja u djelu-publika kao akter i promoter djela. Kakav će vjetar "zatezati" ova jedra zavisi isključivo od malih, individualnih kretnji, ličnih energija koje im daju snagu, ograničavju ili podstiču postojanje. Uplovivši u jedan od najljepših fjordova svijeta , Kunelisov jedrenjak razapeo je jedra univerzalnog, kosmopolitskog vapora, kojem , srećom, imamo priliku da pripadamo ušuškani blagodetima finih kretatvnih razmjena nemirnog utočišta duha", kazala je Miranović.
Organizatori izložbe „Djelo za sjećanje" Janisa Kunelisa koju je pripremio kustos Ludoviko Pratesi su: Narodni Univerzitet iz Trsta u saradnji sa Ambasadom Italije u Podgorici, Zajednicom Italijana Crne Gore i Opštinom Kotor, a uz finansijsku podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Italije.Izložba je inspirisana idejom integracije italijanskih zajednica prisutnih u Crnoj Gori, nadovezujući se na sudbinu posljednje zastave Mletačke Republike koja se čuva ispod oltara crkve u Perastu od 1797. godine. Kustos Ludoviko Pratezi, u namjeri da podsjeti na veliku vrijednost ovog simbola, želio je da upravo itlaijanski umjetnik grčkog porijekla Janis Kunelis, jedan od osnivača pokreta Arte Povera (Siromašna umjetnost), maestro koji je stekao međunarodnu slavu, realizuje ovu simboličku intervenciju unutar drevne crkve Svetog Pavla, smještene u srcu istorijskog jezgra Kotora koja je inaugurisana kao novi centar umjetnosti i kulture nakon nedavno završenih restauratorskih radova, a danas predstavlja dio Svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.Instalacija Kunelisa koja je po prvi put predstavljena na Bijenalu u Veneciji 1993. godine pod nazivom „Untitled (Sails)" evocira ideju putovanja morem kao elementa neophodnog za zajedništvo i integraciju među narodima. Izložba će biti otvorena za posjetioce do 16. novembra.Program je vodila Dolores Fabian.