Arhiva

U okviru IPA Adriatic programa prekogranične saradnje zemalja koje okružuju Jadran, u hotelu „Cattaro" u Starom gradu juče je počeo Treći sastanak partnera u implementaciji projekta „BALMAS-Upravljanje balastnim vodama u cilju zaštite Jadranskog mora". Vrijednost projekta, čija će realizacija trajati do marta 2016. godine, je više od 7 miliona eura.
Vodeći partner je Institut za vode Republike Slovenije, a među ukupno 17 institucija iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije i Albanije, su i dva partnera iz Crne Gore-Institut za biologiju mora iz Kotora, te Uprava pomorske sigurnosti iz Bara. Na početku konferencije se čulo da je kotorski Institut uključen u 25 međunarodnih projekata (uglavnom finansiranih iz EU fondova), te da ima veoma uspješnu saradnju sa najvažnijim pomorskim istraživačkim institucijama duž Jadranskog mora i Mediterana. Naše more nema granicu, rečeno je, i negativni uticaji iz bilo koje zemlje imaju isti uticaj i na sve ekosisteme u Jadranskom moru. Projekat BALMAS odnosi se na zaštitu od zagađenja balastnim vodama u području Jadrana, kao i spriječavanje rizika i zaštitu i poboljšanje stanja morske sredine i obale. Odnosi se na problem balastnih voda, neophodnih za sigurnu plovidbu, ali koje su sa druge strane i značajno sredstvo za prenos štetnih vodenih organizama i patogena (HAOP) izvan njihovih prirodnih granica. "Neophodno je za ubuduće imati utvrđen plan za tretiranje balastnih voda. Ukoliko brodovi u svojim balastnim tankovima posjeduju toksične mikroorganizme koji štete ciljnoj luci, balastne vode moraju promijeniti 100 milja daleko od obale, što je veoma skup proces", kazao je koordinator projekta sa Instituta za vode Republike Slovenije Leon Gosar.

On je podsjetio da se kod nas balastne vode nažalost ne kontrolištu, ali da su neke države već počele sa ovim poslom. „Ubuduće ćemo morati da imamo podatke o tome odakle je doplovio, koja mu je sljedeća luka, te koliko puta je mijenjao balastne vode. Već je započeto sa pregledima nultog stanja u 12 najvećih luka u Jadranskom moru. Što se tiče Luke Bar, početkom novembra ispitivaće se kvalitet vode, sedimenta i sastav biodiverziteta i ustanoviće se kakvi su organizmi već prisutni i kakvi su vektori unosa toskičnih mikroorganizama na ovom području. Naučnici će četiri puta godišnje ispitivati stepen zagađenosti vode, morskog dna i prisustvo vrsta koje dolaze iz drugih sredina, kako bi utvrdili trenutno stanje u moru i promjene u najvećoj crnogorskoj luci. Prve rezultate imaćemo već nakon godinu dana, a do kraja marta 2016. uradićemo Menadžment plan i dugoročnu strategiju", pojasnio je Gosar. Kada je u pitanju Bokokotorski zaliv, dodao je, postoji problem ugroženosti morskog svijeta, budući da se radi o relativno zatvorenom vodenom sistemu.
Fitoplanktolog iz Instituta za biologiju mora Dragana Drakulović rekla je da balastne vode predstavljaju veliku opasnost za novi ekosistem. „Fitoplanktonski organizimi u obliku cista mogu prežvjeti u tankovima brodova, mnoge alge proizvode toksine i tako mogu imati negativne posljedice po novi ekosistem, zagaditi morske organizme i nepovoljno uticati na zdravlje ljudi. Kotorski Institut trenutno radi monitoring morske vode, a pratićemo i koncentraciju toksina u školjkama", navela je Drakulović.
Podsjetimo, Međunarodna konvencija za kontrolisanje i upravljanje brodskim balastnim vodama i talozima (BWM konvencija) usvojena je 2004. godine u cilju pružanja globalno jedinstvenog pristupa za upravljanje balastnim vodama. Jadranske države prepoznale su važnost i složenost pitanja balastnih voda, kao i to da je ključna prepreka nedostatak podataka (npr. prisustvo i invazivnost HAOP-a u lukama Jadrana, aktivnosti prihvata i ispuštanja balastnih voda, odlaganje taloga, hemijsko zagađivanje putem balastnih voda) i znanja (npr. nulto stanje i monitoring luka, uzorkovanje balastne vode za kontrolisanje usklađenosti sa regulativom, procjena rizika, kako se odnositi prema plovilima koja nisu usklađena sa regulativom, sistem ranog upozoravanja, efikasnost sistema i mjera za upravljanje balastnim vodama) koji bi omogućili državama Jadrana da primjene zahtjeve Konvencije o balastnim vodama preko zajedničkog plana za upravljanje balastnim vodama i osigurali efikasnost putem Sistema za podršku odlučivanju (Decision Support System – DSS). Strateški zajednički prekogranični pristup prepoznat je kao ključan i zbog zajedničke, specifične, osjetljive, privredno značajne, polu-zatvorene životne sredine u kojoj se HAOP kao i međunarodna plobidba ne mogu ograničiti političkim granicama.
Opšti cilj BALMAS-a je zajednički prekogranični sistem koji povezuje sva istraživanja, stručnjake i nadležne vlasti na Jadranu kako bi se izbjegao neželjeni rizik po životnu sredinu i ljude od prenosa HAOP-a putem kontrolisanja i upravljanja brodskim balastnim vodama i talozima.
Takođe, uspostaviće se i Sistem ranog upozoravanja za brodove i nadležne vlasti u cilju zaštite okoline u slučaju otkrivanja HAOP-a u lukama, a sve u svrhu maksimiziranja zaštite životne sredine i zaštite svih korisnika mora, kao i smanjenja ili eliminisanja prenosa HAOP-a putem balastnih voda. Ovo će omogućiti jadranskim državama da primijene zahtjeve Međunarodne konvencije za kontrolisanje i upravljanje brodskim balastnim vodama i talozima.