Arhiva

U četvrtom ciklusu kolumni „Dva minuta", koje se u okviru programa Radio Kotora emituju ponedjeljkom od 9.30 i 15 sati i reprizno subotom u 10.45 sati, Kotoranima se ove sedmice obratila naučna saradnica Instituta za biologiju mora dr Vesna Mačić.

Poštovani slušaoci Radio Kotora,

Prošle sedmice, 8. juna je bio svjetski Dan okeana. Ovaj praznik je ustanovljen 1992.g. kada je na svjetskom samitu Ujedinjenih Nacija (UN) o životnoj sredini i razvoju predložen od strane dvije kanadske institucije. Tada je bio cilj da se na mnogo intenzivniji način istakne važnost okeana i njihove zaštite, jer je većina dotadašnjih aktivnosti bila skoncentrisana na kopno. Od 2008.g. i UN su zvanično prihvatile ovaj praznik i on se sada slavi širom svijeta, kako na sam dan 8. juna tako i tokom čitavog mjeseca.

Organizuju se različite aktivnosti u cilju podizanja svijesti o važnosti okeana i rekla bih ponavljaju gradiva iz osnovne škole da nam okeani pružaju većinu kiseonika kojeg udišemo, da nam pružaju hranu, da omogućavaju kruženje vode pa time obezbjeđuju i vodu koju pijemo, da regulišu klimu, da su izvor različitih ljekova i sirovina za koje još i ne znamo kako da ih upotrebimo, da u njima živi više od polovine ukupnog živog svijeta naše planete, da nam služe za najjeftiniji transport, da povezuje različite kulture i civilizacije i da su beskonačni izvor inspiracije, divljenja, poštovanja. {mp3}dva/vesnamacicjun12017{/mp3}

Međutim, kad dođemo do tog poštovanja, rekla bih onda stvari idu malo teže. Čovjek sa svojim egocentričnim načinom razmišljanja za svoje potrebe sve više koristi resurse okeana ne razmišljajući o posledicama, ili što je još gore, svjestan je negativnih uticaja, ali mu trenutno “ne odgovara” da to promijeni, naravno najčešće iz ekonomskih razloga.

Ova trka za novcem i kratkoročnom nadmoći nad prvim komšijom, bez obzira da li je taj komšija konkurentna firma ili susjedna zemlja ili kontinent, dovela nas je u situaciju da sve veći broj naučnika govori o nepobitnim činjenicama koje upozoravaju da sve brže idemo ka sopstvnom uništenju. Upravo zato Dan okeana okuplja sve veći broj organizacija i pojedinaca koji brojnim akcijama zaštite morskih organizama, čišćenja mora, izložbama, predavaljima, filmovima i na razne druge načine okuplja sve veći broj onih koji razumiju važnost okeana i neophodnost promjena današnjih, bahatih, navika čovjeka. Da li je to dovoljno da se naši okeani spasu i obezbijedi jedan od osnovnih preduslova i za naš opstanak, vrijeme će pokazati.

Vrijeme će takođe pokazati i koliko su naše državne institucije posvećene i istrajne u rješavanju krivolova. Pravi poštovaoci mora su se organizovali u neformalnu grupu građana “Stop krivolovu” i ona je do sada najmasovnija inicijativa da se zaustavi krivolov dinamitom. Skoro svakodnevno se ribari i ronioci javljaju sa naše obale svjedočeći o ovoj opasnoj praksi. Opasnoj po ljude i po živi svijet u moru.

Poštovaoci mora shvataju važnost okeana i zato kažu “ovako više ne može”.  Svi mediji kod nas, a i u regionu bruje o ovom problemu koji ne da se godinama ne smanjuje, nego je čak i intenziviran, a nadležne institucije se ponašaju kao u onoj priči da im je sada neko rekao “car je go”. Ali i to je nešto. Nedavno se javno, na najvišim nivoima govorilo o ovom problemu, oformljena je “radna grupa” a prije par dana je na teritoriji naše i barske opštine nađeno više pakovanja dinamita, inicijalnih kapisli i drugog materijala koji je bio namijenjen za ilegalni ribolov. Nisu još nađena lica koja su to radila, ali hajde da budemo optimisti pa da se nadamo da će ti i takvi biti uhvaćeni i kažnjeni.

Takođe, ne smijemo zaboraviti i sve one koji su povezani sa takvim prekršiocima zakona tj. oni koji im omogućavaju posjedovanje eksplozivnih sredstava, koji im pomažu u vađenju ubijene ribe, transportu, prodaji i otkupu. Isto tako i oni što ćute o ovom problemu za mene su dio tog problema. Zato, budimo savjesni i odgovorni i pomozimo nadležnim službama tako što ćemo prijavljivati prekršioce u krivolovu dinamitom i sve one koji im pomažu.

Uz želju da nam ovo ljeto bude prije svega bezbjednije za kupanje i druge sportove na vodi, kao i da naše more bude bar malo manje izranjavano, tj. da kažem da bude bar malo zdravije, srdačno vas pozdravljam.

Vesna Mačić