Arhiva

U četvrtom ciklusu kolumni „Dva minuta" koje se u okviru programa Radio Kotora emituju ponedjeljkom od 9 i 30 i od 15 sati i reprizno subotom u 10.45 sati, Kotoranima se ove sedmice obratila dekanica kotorskog Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Đurđica Perović.

Poštovani slušaoci Radio Kotora, dobar dan.

Izbor profesije je svakako jedna od najvažnijih odluka u zivotu. Sticanje diplome nam otvara vrata za trasiranje našeg profesionalnog puta. Ulaznica za obavljanje odgovarajućih poslova. Privilegija je raditi posao s ljubavlju, posao koji se voli. U susret upisu brucoša na Fakultet za turizam i hotelijerstvo, kratak osvrt na izbor i mogućnosti koje vam ova diploma pruža. Studirati turizam u zemlji turizma, u koju tokom sezone hiljade ljudi iz okruženja pronalazi posao, koja ima snažne potencijale da se razvije u integrisanu turističku destinaciju, valorizujući i ostale resurse kojima raspolaže, u UNESCO-vom gradu, koji godišnje posjeti na stotine hiljada turista, gradu u kojem se turizam živi, mogućnosti evropskog prostora za odabir profesionalnog puta, razlozi su koji opredjeljuju izbor studija turizma. Predstojeća studijska 2017/18. godina donosi novi model studiranja, koji je koncipiran po ugledu na pozivna iskustva prestižnih fakulteta iz okruženja i Evrope.{mp3}dva/djurdjica0506{/mp3}

Uvažavaju dinamičnost koja je jedna od najvažnijih karakteristika savremenog turizma i prepoznavajući znanja, vještine i kompetencije koje su neophodne našim studentima, kreirali smo nove programe koji će odgovoriti potrebama tržišta i kroz model studiranja koji podrazumijeva teorijska znanja uz precizno koncipiranu praktičnu nastavu, u nastavnim bazama, omogućiti još bolji kvalitet obrazovanja. Kao institucija sa dugom tradicijom obrazovanja u oblasti turizma, koja predstavlja kadrovsku bazu za potrebe turističke privrede, ne samo u zemlji, o čemu svjedoče svršeni student ovog fakulteta koji uspješno grade karijeru u preduzećima turističke privrede, novim modelom studiranja ponudili smo još bolji kvalitet, uvažavajući sve inpute koje smo dobili u konsultacijama sa ekspertima, predstavnicima turističkih preduzeća, studentima. Uz implementaciju novih programa teorijske i praktične nastave, fokus će biti na mobilnosti profesora i studenata. Mogućnost izbora modula omogućiće studentima još bolju pripremljenost za poslove koji ih očekuju. Atraktivnost studijskog programa, sticanje iskustava u prestižnim hotelima i drugim nastavnim bazama fakulteta, izvjesnost zaposlenja, deficit kadrova u turizmu, veoma dinamična profesija, mogućnosti za nastavak obrazovanja na fakultetu i u inostranstvu, razlozi su koji opredjeljuju izbor.
Uz odluke da budemo dobri ljudi, da biramo ljubav, da se čuvamo prejakih riječi, da se radujemo tuđim uspjesima, izbor budućeg zanimanja je najvažnija profesionalna odluka u životu. Uz navedene argumente i vaše lične afinitete, vjerujem da je Fakultet za turizam i hotelijerstvo i grad Kotor vaša odluka. Ove prethodno pobrojane su uslov bez kojih se ne može naprijed.
Tema današnje kolumne je kulturni turizam, koji se u svim svojim varijacijama nameće kao jedan od najznačajnijih motiva turističkih kretanja,
Svako turističko putovanje uključuje dodir sa kulturnim miljeom prostora. Kultura široko shvaćena kao sve ono što opisuje ljude jedne destinacije, njihove stavove, ideje, sistem vrijednosti, način zivota, običaje, tradiciju, baštinu, sveukupno materijalno i duhovno stvaralaštvo, kreira turistički proizvod, bez obzira da li je primarni motiv putovanja turiste kulturna potreba.
Stotine hiljada turista širom svijeta svoju duhovnu nadgradnju ostvaruju zadovoljavanjem kulturnih potreba. Čovjek je oduvijek imao potrebu stvaranja. Da nije bilo tako ne bi se divili tajanstvenom pogledu Mona Lize, platnima Botičelija, El Greka, Rembranta, gotskim lukovima i vitražima Notr-Dama, tavanici Sikstinske kapele, atinskom Partenonu, kapijama misterioznog Zabranjenog grada. Koliko bi civilizacija bila siromašnija bez Tolstojeve Ane Karenjine, Geteovog Fausta, Puškinovih Onjegina i Tatjane, Felinijevih filmova, muzike Mocarta, Baha i Šopena. Koliko nas je puta zapanjio neki podatak vezan za misteriozne civilizacije Inka i Maja? Nasljeđe, kultura, tradicija, običaji, folklor, gastronomija, preplitanje civilizacija, autentičnost prostora, jasno definisani, valorizovani i revitalizovani na pravi nacin, mogu pronaći svoj put do segmenata tražnje, koji bi svoja turistička kretanja vezali za zadovoljavanje kulturnih potreba, ali i onih kojima kulturna potreba nije primarni razlog turističkog kretanja. Za kulturni turizam američki autor Garisson Keilor kaže: "Kulturni se turizam zasniva na mozaiku lokaliteta, tradicije, umjetničkih oblika, slavlja i iskustava, koje portretiraju naciju i njene ljude, reflektujući raznolikost i njihov karakter. O kulturnom se turizmu mora razmišljati, jer zapravo ne postoji druga vrsta turizma. Turizam je upravo to". Uticaj kulture prostora je prisutan bez obzira da li se radi o kulturnom turizmu, sa kulturom kao primarnom potrebom ili "usputnom i slučajnom" kulturnom turizmu. Ovaj oblik turizma utiče na podizanje svijesti o značaju sopstvene kulture kod domicilnog stanovništva, na kreiranje kulturnog identiteta, a ima i višestruke pozitivne socio-ekonomske efekte, koje uključuju finansijsku podršku očuvanju, revitalizaciji i promociji baštine. Kulturni turizam se realizuje neposredno preko ostalih vidova turizma: gradskog, manifestacionog, kulturno-zabavnog, etnološko-ekološkog, a posredno preko kruzing, vjerskog nautičkog, kongresnog i izletničkog. Kada govorimo o dostignutnom stepenu razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori, vezujemo ga za posjete Kotoru i Cetinju, u kojima jedino možemo identifikovati organizovano kretanje turista koji imaju kulturne potrebe. Uzimajući u obzir kulturno nasljeđe koje se nalazi u ova dva grada, razumljivo je da su turistima i najinteresantniji. Pored toga što je neophodno organizovati promovisanje kulturnog turizma na nacionalnom nivou, uzimajući u obzir istraživanja koja ukazuju na to da Crnu Goru posjećuju turisti višeg stepena obrazovanja, a time se očekivano i njihove potrebe za kulturnim sadržajima povećavaju, važno je preispitati i da li je dovoljna interpretacija kulturne baštine koju već promovišemo u Kotoru i Cetinju. Da li je obilazak starog grada, uz pratnju vodiča dovoljan da prenese turistima ono sto Kotor zaista može da ispriča. Složićemo se da je boravak turista sa kruzera ograničen, ali su i mogućnosti interpretacije velike. Kao jedna od ideja bila bi i tzv. living history, kada angažovani glumci, rekonstruišu događaje i nekadašnji način života pred posjetiocima. Zamislimo šta bi sve mogli pokazati i oživjeti na kotorskim trgovima. Razmislimo o tome da li zaista pokazujemo turistima raskoš svog kulturnog nasljeđa, da li ga poznajemo i cijenimo dovoljno, da li razumijemo koliko je važna autentičnost i lokalna prepoznatljivost turističke destinacije.
Dragi slusaoci, želim vam prijatan dan. Srdačno Vas pozdravlja Đurđica Perović.
Naredne sedmice u okviru rubrike "Dva minuta" Kotoranima će se obratiti naučna saradnica Instituta za biologiju mora dr Vesna Mačić.